Što trebate znati o plodoredu?

4234
Spread the love

Plodored je sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama najviše prakticira, a predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim površinama.

plodored

Sistematska i sukcesivna izmjena kultura na jednoj te istoj površini ima tri osnovne zadaće, a to su:

a) gospodarska-tehnička-organizacijska

b) ekonomska

c) biološka

Uzgojem kulturnih biljaka u plodoredu ostvarujemo najveću racionalnost i optimalnost bioloških, organizacijskih i prostornih utjecaja na tlo i biljku. Pravilnim plodoredom želimo uz odgovarajuću tehnologiju proizvodnje što bolje nadomjestiti biološku ravnotežu spontanih fitocenoza. Plodored nije ”recept”, već predstavlja u danim prilikama najbolje kompromisno rješenje. Svaka promjena plodoreda mora biti dokumentirana, a plodored ponovo uspostavljen s obzirom na zahtijevana pravila.

Zabranjuje se:

  • uzastopno redanje glavnih usjeva pojedinih ratarskih kultura i srodnih biljnih vrsta (isti

rodovi);

  • nepokrivenost oranične površine poslije žetve preko ljeta (nije prihvatljiva zastupljenost

agresivnih i višegodišnjih korova), osim u iznimnim slučajevima kada se dokaže da su zbog
isušenosti tla obrada tla i sjetva bili onemogućeni;

  •  nepokrivenost oranične površine preko zime na vodozaštitnim područjima i područjima koja su izložena eroziji tla;
  • sjetva kukuruza dva puta uzastopno, a može se sijati na istu oranicu dva puta u tri godine;
  • sjetva strnih žitarica dva puta uzastopno (raž, zob, ječam, pšenica, tritikale), mogu se sijati svake druge godine;
  • u plodoredu pri proizvodnji cikle i krstašica uzastopna sjetva, na istu ih površinu možemo sijati samo svaku 3 godine;
  • uzastopna sjetva ratarskih kultura koje se same sa sobom ne podnose (ječam, uljana repica, koraba, crvena djetelina, lucerna, grašak, šećerna repa i suncokret), možemo ih sijati na istu površinu svaku treću godinu, a preporučuje se i veći razmak,
  • proizvodnja vrtnog maka i industrijske konoplje, samo pod posebnim uvjetima ih smijemo uključiti u plodored sukladno Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 67/2003).

Zahtijevane mjere:

  • poštivanje plodoreda u cilju smanjenja pojave štetnih organizama;
  • stručna izrada i eventualne izmjene plana plodoreda (zajedno s planom gnojidbe);
  • izmjenjivanje ratarskih kultura

Temelj plodoreda u sustavu IPRK je da su u petogodišnjem razdoblju u plodored uključene:

– barem 3 različite vrste jednogodišnjih biljaka (odnosno krmnog bilja i sjemenskih usjeva ili dvije povrtne kulture u svakoj godini na istoj oranici sukladno pravilu izmjenjivanja usjeva) ili
– dvije jednogodišnje kulture + jedan višegodišnji usjev (npr. djeteline, djetelinsko-travne
smjese) ili jedna kultura i 4 godine lucerne.

  • u razdoblju od 5 godina je u plodoredu na oranicama bez gnojidbe organskim gnojivima, obvezno uključiti barem jednom kao glavni usjev:

− jednu jednogodišnju (jednogodišnje zrnate mahunarke i djeteline) ili višegodišnju mahunarku (višegodišnje djeteline) ili
− višegodišnji usjevi (dvogodišnje djeteline ili djetelinsko-travna smjesa) ili − pokrovni usjev (ozimi ili ljetni);

  • trave i travno djetelinske smjese ne smiju biti predusjev okopavinama kod kojih zemljišni štetnici, ako su prisutni, mogu oštetiti usjev;
  • pokrovne ozime ili ljetne biljke (uljna rotkva, gorušica, facelija, …) obvezne su na svim područjima gdje se pojavljuje erozija vodom ili vjetrom i tamo gdje je kukuruz zastupljen u plodoredu s više od 50%;
  •  pokrovne biljke, odnosno biljke koje se radi gnojidbe zaoru potrebno je u izmjenjivanju usjeva ubrajati kao sastavni dio plodoreda zbog negativnih utjecaja (neprihvatljiva je npr. mahunarka iza mahunarke, krstašica iza krstašice);
  • zasijana oranica s dobro pokrovnim raznovrsnim biljkama bez svrhe žetve (set-asside tzv. obavezni ugar), odnosno kosidbe, jednako je vrijedan član plodoreda.

Preporuke:

  • uključivanje biljaka za zelenu gnojidbu, međuusjeva, podusjeva ili bilo kakvih drugih biljaka u združenoj sjetvi;
  • na oranicama na kojima se očekuje snažniji napad zemljišnih štetnih organizama i zbog toga velika vjerojatnost smanjivanja tržišne vrijednosti proizvoda, preporučuje se zasijavanje tla biljkama koje sadrže glukozinolate koje možemo pravovremeno zaorati i pripremiti oranicu za npr. sadnju krumpira (najprimjerenije biljke su krstašice, kao što su bijela gorušica, uljana repica, ogrštica).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.