Plodored je sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama najviše prakticira, a predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim površinama.
Sistematska i sukcesivna izmjena kultura na jednoj te istoj površini ima tri osnovne zadaće, a to su:
a) gospodarska-tehnička-organizacijska
b) ekonomska
c) biološka
Uzgojem kulturnih biljaka u plodoredu ostvarujemo najveću racionalnost i optimalnost bioloških, organizacijskih i prostornih utjecaja na tlo i biljku. Pravilnim plodoredom želimo uz odgovarajuću tehnologiju proizvodnje što bolje nadomjestiti biološku ravnotežu spontanih fitocenoza. Plodored nije ”recept”, već predstavlja u danim prilikama najbolje kompromisno rješenje. Svaka promjena plodoreda mora biti dokumentirana, a plodored ponovo uspostavljen s obzirom na zahtijevana pravila.
Zabranjuje se:
- uzastopno redanje glavnih usjeva pojedinih ratarskih kultura i srodnih biljnih vrsta (isti
rodovi);
- nepokrivenost oranične površine poslije žetve preko ljeta (nije prihvatljiva zastupljenost
agresivnih i višegodišnjih korova), osim u iznimnim slučajevima kada se dokaže da su zbog
isušenosti tla obrada tla i sjetva bili onemogućeni;
- nepokrivenost oranične površine preko zime na vodozaštitnim područjima i područjima koja su izložena eroziji tla;
- sjetva kukuruza dva puta uzastopno, a može se sijati na istu oranicu dva puta u tri godine;
- sjetva strnih žitarica dva puta uzastopno (raž, zob, ječam, pšenica, tritikale), mogu se sijati svake druge godine;
- u plodoredu pri proizvodnji cikle i krstašica uzastopna sjetva, na istu ih površinu možemo sijati samo svaku 3 godine;
- uzastopna sjetva ratarskih kultura koje se same sa sobom ne podnose (ječam, uljana repica, koraba, crvena djetelina, lucerna, grašak, šećerna repa i suncokret), možemo ih sijati na istu površinu svaku treću godinu, a preporučuje se i veći razmak,
- proizvodnja vrtnog maka i industrijske konoplje, samo pod posebnim uvjetima ih smijemo uključiti u plodored sukladno Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 67/2003).
Zahtijevane mjere:
- poštivanje plodoreda u cilju smanjenja pojave štetnih organizama;
- stručna izrada i eventualne izmjene plana plodoreda (zajedno s planom gnojidbe);
- izmjenjivanje ratarskih kultura
Temelj plodoreda u sustavu IPRK je da su u petogodišnjem razdoblju u plodored uključene:
– barem 3 različite vrste jednogodišnjih biljaka (odnosno krmnog bilja i sjemenskih usjeva ili dvije povrtne kulture u svakoj godini na istoj oranici sukladno pravilu izmjenjivanja usjeva) ili
– dvije jednogodišnje kulture + jedan višegodišnji usjev (npr. djeteline, djetelinsko-travne
smjese) ili jedna kultura i 4 godine lucerne.
- u razdoblju od 5 godina je u plodoredu na oranicama bez gnojidbe organskim gnojivima, obvezno uključiti barem jednom kao glavni usjev:
− jednu jednogodišnju (jednogodišnje zrnate mahunarke i djeteline) ili višegodišnju mahunarku (višegodišnje djeteline) ili
− višegodišnji usjevi (dvogodišnje djeteline ili djetelinsko-travna smjesa) ili − pokrovni usjev (ozimi ili ljetni);
- trave i travno djetelinske smjese ne smiju biti predusjev okopavinama kod kojih zemljišni štetnici, ako su prisutni, mogu oštetiti usjev;
- pokrovne ozime ili ljetne biljke (uljna rotkva, gorušica, facelija, …) obvezne su na svim područjima gdje se pojavljuje erozija vodom ili vjetrom i tamo gdje je kukuruz zastupljen u plodoredu s više od 50%;
- pokrovne biljke, odnosno biljke koje se radi gnojidbe zaoru potrebno je u izmjenjivanju usjeva ubrajati kao sastavni dio plodoreda zbog negativnih utjecaja (neprihvatljiva je npr. mahunarka iza mahunarke, krstašica iza krstašice);
- zasijana oranica s dobro pokrovnim raznovrsnim biljkama bez svrhe žetve (set-asside tzv. obavezni ugar), odnosno kosidbe, jednako je vrijedan član plodoreda.
Preporuke:
- uključivanje biljaka za zelenu gnojidbu, međuusjeva, podusjeva ili bilo kakvih drugih biljaka u združenoj sjetvi;
- na oranicama na kojima se očekuje snažniji napad zemljišnih štetnih organizama i zbog toga velika vjerojatnost smanjivanja tržišne vrijednosti proizvoda, preporučuje se zasijavanje tla biljkama koje sadrže glukozinolate koje možemo pravovremeno zaorati i pripremiti oranicu za npr. sadnju krumpira (najprimjerenije biljke su krstašice, kao što su bijela gorušica, uljana repica, ogrštica).