Uzgoj maslačka

2297

Ime maslačka potječe od arapske riječi tzarakhchakouza ili od grčke riječi taraxis što znači upala očiju. Maslačak je rasprostranjen u cijelom svijetu. U našim krajevima raste posvuda, i u nizinama i u planinama.

maslacak

Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka jakog, vretenastog i djelomično razgranatog korijena koji seže i do 30 cm duboko u tlo. Iz glave korijena razvija se rozeta lišća. Listovi su uski, gotovo linearni i duboko usječeni. Rozeta naraste i do 50 cm. Cvjetonosne stabljike su okrugle, šuplje i nerazgranate. Na vrhu stabljika nalaze se cvjetne glavice zlatno-narančaste boje. Cvjetovi se otvaraju u prijepodnevnim satima. Maslačak cvjeta od travnja pa sve do kasne jeseni. Sjeme je izduženo, sive boje, a vjetar ga lako raznosi. Masa 1000 sjemenki je 0,5 – 1,0 g. Sjeme je unutar 3 godine dobre klijavosti (oko 75 %). Cijela biljka je otporna na niske temperature i prezimljava bez oštećenja. Svi dijelovi biljke sadrže mliječno bijeli sok.

Kemijski sastav i upotreba

U korijenu i lišću maslačka ima gorkih tvari (taraksacin), zatim triterpena, seksviterpena, fitosterola i inuluna. U korijenu vađenom u jesen ima do 40 % inulina. Proljetno lišće sadrži i holin.

Maslačak se zbog visokog sadržaja gorkih tvari koristi za poboljšanje apetita. Upotrebljava se i kao sredstvo za izlučivanje vode te za poboljšanje lučenja žuči i za liječenje žutice. Mladi listovi se koriste u prehrani kao salata dok se korijen, vaden ujesen, koristi kao zamjena za kavu.

Uvjeti uzgoja

Maslačak se uspješno uzgaja i u nizinskim i u planinskim područjima, čak i na visini od 2500 m. Biljke su otporne na niske temperature i prezimljavaju bez oštećenja. Visoke temperature nepovoljno utječu na maslačak lako da tijekom ljeta biljke miruju i ponovo se razvijaju početkom jeseni, odnosno padom temperature i povećanjem vlage.. Najintenzivnije se razvijaju u proljeće. Za uzgoj maslačka najpogodnija su srednje teška tla bogata humusom. Teška glinasta tla treba izbjegavati jer se korijen teško vadi i čisti.

Maslačak treba uzgajati u plodoredu. Najbolji predusjevi su gnojene okopavine koje rano napuštaju tlo. Ovo je važno posebno za jesensku sadnju. Maslačak nije dobra pretkultura za uzgoj drugih kultura jer ostavlja puno sjemena.

Pripremu tla za sadnju maslačka treba obaviti kao i za druge kulture. Osnovnu obradu treba obaviti oranjem na dubinu 30 cm. Predsjetvena priprema obavlja se pred samu sadnju.

U osnovnoj se gnojidbi može primijenili stajsko gnojivo, a u konvencionalnoj proizvodnji mineralna NPK gnojiva. Na srednje plodnom tlu primjenjuje se 300 – 400 kg/ha gnojiva NPK (15-15- 15) i to zaoravanjem ili tanjuranjem.

Maslačak se razmnožava direktnom sjetvom sjemena i preko presadnica. Direktna se sjetva može primijeniti samo na malim površinama. Proizvodnja presadnica obavlja se tijekom ljeta u hladnim lijehama. Sjeme se sije ručno pri čemu treba paziti da sc što ravnomjernije rasporedi po površini. Nakon sjetve 1 ijeha se pokriva slojem plodne, rastresite zemlje ili stajskim gnojivom debljine do 0,5 cm. Za 1 m2 lijehe treba 1 g sjemena. Pri ljetnoj proizvodnji presadnica sjeme se može sijati i u redove na razmaku 15-20 cm. Ako se presadnice proizvode u toplim lijehama, sjeme sc sije do 1,5 g po m2 kako bi se dobilo što više presadnica. Za sadnju 1 ha na razmaku 70 cm x 20 cm potrebno je 71400 prcsadnica ili 240 nr lijeha.

Maslačak treba saditi tijekom jeseni, polovicom listopada ili, ako se radi o proljetnoj proizvodnji prcsadnica, početkom travnja. Sadnja se obavlja strojno na razmaku između redova od 60 do 70 cm i s razmakom između biljaka od 20 do 25 cm. Na manjim površinama sadnja se obavlja ručno u brazde duboke 6-8 cm. Presadnice se polažu u brazde uvijek na istu stranu kako bi se održao željeni međuredni razmak.

Direktna sjetva sjemena primjenjuje se na manjim površinama kao što su vrtovi. Za direktnu je sjetvu za 1 m2 potrebno oko 0,1 g ili 100 sjemenki. To znači daje za sjetvu na razmaku između redova od 60 cm potrebno oko 1,6 kg/ha sjemena.

Njega obuhvaća okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje. Okopavanje se obavlja s međurednim kultiviranjem i ručnim okopavanjem između biljaka. Broj okopavanja ovisi o stanju tla i stupnju zakorovljenosti. U svakom slučaju, tlo treba održavati u rastresitom stanju i bez korova.

Prihranjivanje je za uzgoj maslačka od posebnog značaja budući da se radi o nitrofilnoj biljci kojoj treba osigurati veće količine dušika. U tu se svrhu primjenjuju dušična gnojiva (KAN) i to odmah nakon formiranja redova (druga polovica travnja), u količini 150 – 200 kg/ha.

Lišće se bere tijekom cijelog ljeta. Za prehranu ga treba brati u proljeće, kada je najbolje kvalitete. Lišće za preradu bere se 4 – 5 puta tijekom vegetacije. Ako se maslačak uzgaja radi korijena, list se bere pri vađenju korijena.

Vađenje korijena obavlja se tijekom jeseni, odnosno krajem vegetacije. To je vrijeme kada u korijenu ima najviše inulina. Korijen vađen u proljeće sadrži samo 1 – 2 % inulina. Korijen se vadi strojevima za vađenje korijenja ili jednostavnim podrivanjem. Nakon vađenja korijen se pere i po potrebi uzdužno razreže na 2 – 4 dijela kako bi se osiguralo ravnomjerno sušenje.

Lišće se suši u sušnicama na temperaturi do 45 °C ili prirodno na zasjenjenom i prozračnom mjestu. Pri sušenju je najvažnije da lišće očuva svoju prirodnu zelenu boju. Korijen sc suši u sušnicama na temperaturi 50 – 55 °C, a može i na suncu.

Prinos korijena ovisi o starosti nasada. Nakon prve godine uzgoja prinos je 1500 – 2000 kg/ha, a nakon druge 2500 – 3500 kg/ha.

Da bi se spriječilo raznošenje sjemena po polju, površinu na kojoj se uzgaja maslačak treba zaštititi od vjetra. Skupljanje sjemena obavlja sc nekoliko puta dnevno pomoću usisavača koji sakupljaju zrelo sjeme zajedno s papusom (aparatom za letenje). Sjeme se dorađuje u zatvorenom prostoru. S površine od jednog ara može se skupiti 0,8 – 1 kg sjemena.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.