Uzgoj šparoge

6475

Šparoge, bilo da je riječ o vrtnim ili divljim, prava su blagodat jer sadržavaju mnogo betakarotena, vitamina B1 i B2, folne kiseline, vitamina C, fosfora, kalija, kalcija, željeza kao i tvari nužne za gradnju bjelančevina.

Cijenjene su kao dijetalno povrće a od davnina je poznato stimulativno djelovanje šparoge na rad bubrega i jetre. Osim toga, pokazale su se vrlo učinkovite u skidanju suvišne težine (sto grama divljih šparoga ima samo 35 kalorija) kao i za osvježavanje tena, a štite i od smetnji koje se javljaju kod izmjene tvari u organizmu.

Oni koji su imali sreću kušati šparoge ili ih čak uzgajaju u svom vrtu znaju koliko je njen okus poseban. Za razliku od vrtnih, divlje šparoge imaju jači okus i tanje izdanke. Njihov blago gorak okus potječe od sastojaka asparagina, vanilina i sparagaurina koji su ujedno i njihova velika vrijednost jer ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.

Šparoga je trajnica sa životnim vijekom od 15 i više godina. Međutim, iako daje odlične izdanke čak sljedećih 15 godina, ipak se najproduktivnije razdoblje smatra od treće godine uzgoja. Produktivno razdoblje traje sve do sedme sezone, kada dolazi do znatnije iscrpljenosti nasada i prestanka intenzivnog uzgoja.

Šparoge možemo uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Pošto izravna sjetva za početnika obično nije tako uspješna, bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih, ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze ‘’na rod’’.Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke dubine 25 cm i široke 30 cm. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi, mesnati izdanci. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka, na kojemu je sloj stajskog gnoja, te ga potom zakopati.

Nakon toga, slijedi zalijevanje te ponovno nagrtanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu, izvorsku ili bunarsku vodu.Dobro je znati kako u prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. Inače, vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje ukorijenila i ojačala.

To znači da se tek treće godine nakon sadnje, obično polovicom travnja, može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm. Izboji se odsijecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. Poželjno je berbu provoditi svaki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. Prva berba obično traje mjesec dana kako bi se izbojci pravilno razvili i kako bi općenito gledano biljka obnovila zalihe snage za narednu godinu.

Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice travnja do sredine lipnja. Osim u berbi, sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge. Osim toga, istinski znalci tvrde kako nema ničeg ukusnijeg i tako posebnog kao sisanje vrha zdrave i svježe ubrane šparoge.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.