Rogač, ljekovito mediteransko drvo

5543
Spread the love

Vazdazeleno drvo, rasprostranjeno u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Italiji, Alžiru, Tunisu i drugim mediteranskim zemljama.

Izvor: Wikipedia

Kod nas uspijeva u zoni hrasta crnike u južnom i srednjem dijelu Dalmacije, a uzgaja se na Visu, Hvaru, Šolti, Korčuli i u okolici Dubrovnika. Otok Šolta je posebno poznat po rogaču gdje postoji i mjesto imena Rogač. Stablo dostiže visinu osam do deset metara, guste je i razgranate krošnje. Deblo stoljetnih primjeraka može doseći opseg i tri metra. Kora debla u mladosti je glatka, tanka i pepeljaste boje, a kasnije hrapava, crvenkasta ili siva.

Drvo rogača je velike gustoće, uteže se srednje, na pritisak je čvrsto, a lako se cijepa i dobro polira. Drvo se doduše rijetko upotrebljava u stolarstvu jer je srž često trula. Listovi su parno perasti, sastavljeni od tri do pet pari kožastih, široko jajolikih, tamnozelenih i sjajnih listića cijela ruba. Cvjetovi su dvospolni ili jednospolni, tamni, izbijaju postrance iz grana i tanjih dijelova debla, u grozdastim cvatovima. Čaška je kratka, a vjenčića nema. Muški cvijet sastavljen je iz plodišta lećastog oblika iz kojeg izlazi pet prašnika raspoređenih u obliku krune, sa po jednim kratkim pestićem crvenkasto narančaste boje. Cvatnja počinje u kolovozu dok još nisu obrani plodovi tekuće godine, a završava tek krajem studenog.

Plod je mahuna, duga do 20 cm, a široka do 3 cm, mesnata i slatka, tamnosmeđe boje, više ili manje povijena u luk. Sjemenke su tamno smeđe, sjajne, sitne, tvrde i eliptične. Plodovi rogača jedu se sirovi i melju u brašno koje se, u smjesi sa pšeničnim, iskorištava za kruh. Također se prerađuju u alkohol i močilo za duhan. Iz sjemenki se dobiva lijepak manogalaktan, koji zbog svoje želatinoznosti ima široku uporabu (sirarstvo, slatkiši, kozmetički proizvodi, kožarstvo, farmaceutika i sl.).

Plod rogača sadrži i do 60 % šećera, točnije 13 % jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 % saharoze, 2-3 % pektina, 4 % bjelančevina, 3 % sluznih polisaharida i 35 % škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36 % kalcija, 24 % kalija, 29 % bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 %).

Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin, te rijetko djeluje kao alergen. Studija provedena na zdravim dobrovoljcima potvrdila je učinak polifenola i netopivih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 grama rogača dnevno u razdoblju od 4 tjedna zabilježeno je sniženje od 7.1 % ukupnog kolesterola i 10.6 % LDL kolesterola (loš kolesterol). Zanimljivo je i otkriće antidijaroičkog učinka rogača u dječjoj praksi. Španjolski liječnik Ramos zapazio je 1941. godine da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. To ga je potaklo da u dječju praksu uvede rogač u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.

Rogač traži toplije položaje uz morsku obalu, a osjetljiv je na niske temperature i oštre hladne vjetrove. Ono što gotovo sigurno niste znali o rogaču jest da mjerna jedinica karat dolazi upravo od rogača, točnije njegovog grčkog naziva (keration). Naime, sjeme rogača bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja uvijek ima jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka rogača jednaka je jednom karatu zlata.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.