Srčenjak liječi rane

Srčenjak je višegodišnja je biljka koja naraste u visinu do jednog metra. Ima uspravnu, jaku i razgranjenu stabljiku.

Listovi su veliki, s gornje strane tamnozeleni, s donje modrikasto zeleni, na rubu valoviti dok je peteljka trobridasta. Cvjetovi tvore klas – cvat ružičaste do crvenkasto bijele boje, na vrhu stabljike. Korijen je vodoravan, savijen u obliku slova S, plosnat i mesnat s dosta korjenčića. Plod je piramidalnog oblika.

Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja. Ugodnog je mirisa, sluzavog okusa. Raste na brdskim livadama, obroncima, rubovima šume i uz putove.

Listovi se beru prije cvatnje, te suše na toplom i prozračnom mjestu. Korijen se vadi u proljeće čim se pojave prvi listovi, te u jesen poslije cvatnje. Očisti se od zemlje, izreže na tanke štapiće, te se suši u hladu na toplom i prozračnom mjestu. Sjeme se skuplja poslije cvatnje, tako da se režu cvjetni klasovi te se suši na toplom mjestu. Mladi listovi se koriste za jelo.

Sadrži emodin, tanine, sluzi, bjelančevine, vitamin C, karotin, treslovine…. Zahvaljujući visokom postotku tanina i škroba koje sadrži korijen, svojstva su mu da istovremeno steže i umiruje sluznicu, pa se koristi u liječenju tegoba sa sluznicom od usne šupljine do rektuma,
– kod kožnih bolesti (za ispiranje nečistoća i infekcija kože, gnojnih rana, pomaže zarašćivanje rana),
– bolesti grla i usne šupljine (upale, angine, afta, grgljanja i ispiranja grla, paradentoze, krvarenja zubnog mesa),
– bolesti bubrega i mjehura (cistitis, infekcije),
– bolesti krvi (malokrvnost),
– zaraznih bolesti (kuge, ospica, variole.),

U narodnoj medicini srčenjak se najviše koristi u obliku čaja za liječenje svih vrsta upala usta i ždrijela, te za liječenje rana u obliku obloga ili djelomičnih kupelji.
– kod bolova u prsima,
– ženskih bolesti (za ispiranje kod bijelog pranja, kod jakog i obilnog krvarenja, u preventivi sklonosti pobačaja),
– bolesti želuca i crijeva (gastritisa, čira na želucu, raka želuca, upale sluznice, raznih krvarenja, katara, fistula, za ispiranje debelog crijeva kod hemoroida i sl.),
– raznih krvarenja (maternice, čira na želucu ili dvanesniku, mjehura, crijeva, bubrega, nosa).

Čaj: jednu čajnu žličicu korijena močimo u 2 dl vode, od 4 do 6 sati, te procijedimo. Uzimamo dvije do tri šalice dnevno čaja na dan.
Prašak: korijen usitnjen u prah uzimamo tri puta na dan koliko stane na vrh noža s malo vode ili čaja.
Tinktura: 200 g usitnjenog korijena močimo u jednoj litri 70 postotnog alkohola, te procijedimo. Uzimamo tri puta na dan po 10 do 15 kapi tinkture s malo vode ili čaja.

U narodnoj medicini srčenjak se najviše koristi u obliku čaja za liječenje svih vrsta upala usta i ždrijela, te za liječenje rana u obliku obloga ili djelomičnih kupelji. Upotrebljava se i za liječenje svih vrsta proljeva, koji su vezani uz pojavu truležnog vrenja i grčeva.

Kontraindikacije: osobe oboljele od reume, gihta, bubrežnih kamenaca, i povišene želučane kiseline ne bi trebale uzimati srčenjak ni u kojem obliku. Osobe, pak, koje su sklone alergijama trebale bi izbjegavati dodir s biljkom da se ne bi pojavio foto-dermatitis.