Bršljan, otrovan ili ljekovit?

4660

Stari Grci su bršljan posvetili bogu vina i veselja Dioniziju. Prema jednoj legendi njega su oteli mornari dok je bio dječak nadajući se prodati ga za roba u Egiptu. Spriječio ih je zaplevši njihov brod u bršljan i lozu.

Druga legenda kazuje kako je jedna nimfa plesala pred Dionizijem do iznemoglosti pa ju je on iz sažaljenja pretvorio u bršljan. Stari Rimljani jako su cijenili bršljan, a njihov bog vina i veselja imena Bahus, kao i Dionizije, sa sobom je nosio bršljan koji je obojici zapravo služio kao sredstvo za triježnjenje. Stari Rimljani bi njime omatali stupove zgrada u kojima se prodavalo vino.

Bršljan, lat. Hederahelix, je zimzelena penjačica koja se stere i po trideset do pedeset metara po podlozi. Podloga na koju se pričvršćuje zračnim korijenčićima je u većini slučajeva vertikalna, a rijetko se stere po tlu. Lišće je nasuprotno, tamno zeleno, svjetlo zelenog naličja, na opip voštano i glatko, dužine od 50 do 100 mm, s peteljkama dužine od 15 do 20 mm. Mlado lišće ima po tri ili pet lapova i obraslo je dlačicama. Lapovi nestaju kada lišće sazrije pa ono biva srcoliko ili u obliku romba. Cvjetovi dolaze u pojedinačnim glavicama, promjera od tri do pet cm, žutozelene su boje i bogati nektarom. Plodovi su ljubičastocrne bobice promjera od šest do osam mm koje sadrže od jedne do pet sjemenki. Javljaju se godinu dana nakon cvatnje u ožujku i travnju. Vrijeme cvatnje je od kolovoza do listopada, ali cvat može početi i ranije, odnosno završiti kasnije.

Prirodno je jako raširen po čitavoj Europi i po zapadnoj Aziji. U prirodi pronalazi drveće koje koristi kao podlogu na koju čvrsto prijanja i raste uvis u potrazi za svjetlom. U naseljenim područjima koristi umjetne vertikale kao što su zidovi ili stupovi.

Lišće se sabire od proljeća do jeseni, a najbolja je rana jesen. List sadrži saponine, među kojima alfa hederin i herakozid C, sterole, flavonoide, polialkine (falkarinonandfalkarinol) i dr.

Bršljan ima vrlo široku primjenu u liječenju, a najčešće se primjenjuje u vidu standardiziranog ekstrakta, tj. aktivne tvari strogo određene koncentracije koja je ljekovita i sigurna za primjenu. Najpoznatiji je kao sredstvo koje se koristi kod tegoba s dišnim putovima. Djeluje kao ekspektorans što znači da pomaže kod iskašljavanja bronhalne sluzi. Osim kod kroničnog bronhitisa, može se koristiti u slučaju hripavca, astme, alergijskog rinokonjuktivitisa te kronične opstruktivne bolesti pluća.

Saponini u lišću djeluju antifungalno pa je dobar prijatelj žena u borbi protiv Candide. Također, ublažava bolne menstruacije, a bolno stezanje mišića olakšat će i u slučaju žučnih kolika. Budući da djeluje protuupalno, neki ljudi koji pate od reume, artritisa ili gihta bršljanovo lišće izravno utrljavaju u kožu. To čine i oni koji se žele riješiti celulita, svrbeža, crvenila kože uslijed pretjeranog izlaganja suncu, debelih žuljeva, žele ublažiti opekline ili spriječiti ožiljke. Čaj od lišća može se koristiti protiv peruti. Bršljan povoljno djeluje kod nepravilnog rada jetre i žučnog mjehura, u borbi protiv znojenja, jakih proljeva, neuropatske boli te čira na dvanaestercu. Saponinfalkarniol djeluje antikancerogeno.

Nikako nije uputno konzumirati sirove bobice ili lišće bršljana jer su blago otrovni. Konzumacija malih količina uzrokuje smetnje u probavnom traktu, a većih teškoće s disanjem, mišićnu slabost, probleme s koordinacijom, temperaturu, halucinacije pa čak i komu. Vrtlarima i ljudima kod kojih doticaj s falkarniolom u lišću izaziva nadražaj kože, tj. koji su na njega alergični, za rad se preporučuje zaštitna odjeća i rukavice. Konzumiranje bršljana se nikako ne preporučuje osobama oboljelim od raka koje uzimaju antineoplastike, a ne preporučuje se ni trudnicama ni dojiljama zbog nedostatka provjerenih podataka.

1 komentar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.