Krasuljica vrtna

Potječe iz područja Kavkaza, jugoistočne Europe i Bliskog istoka. U zapadnu Europu donijeta je još u vrijeme Rimljana. Plinije ju je koristio za liječenje kuge.

Uzgaja se kao jednogodišnja biljka. Razgranjena je, naraste u visinu do jednog metra. Stabljika je uspravna, šuplja i razgranjena. Ima dvostruko do četverostruko izrezane peraste listove te sitne bijele cvjetiće sakupljene u štitaste cvatove. Plod ima dvije sjemenke koje mirišu na anis te tanak i vretenast korijen.

Stanište je u Europi, sjevernoj Africi i umjerenim područjima Azije zastupljena je s oko dvanaestak vrsta. Kao kultivirana biljka uzgaja se po vrtovima, ali se može naći među grmljem, šikarama, neobrađenim zapuštenim zemljištima, poljima…

Vrijeme cvatnje je od svibnja do kolovoza, ovisno o stanišnim i vremenskim prilikama. Gorkog je okusa, ima miris po anisu. Listovi se beru prije cvatnje, suše se na toplom mjestu u hladu. Usitne se i pohrane u staklenu ambalažu. Sjeme se isto tako dosušuje i pohranjuje u hermetički zatvorenu i tamnu ambalažu.

Ljekovit sadržaj: eterična ulja, biofl avonoidi, apiina, gorke tvari, herofi lin, kalij, kalcij, željezo, metilkavikol…

Ljekovito djelovanje: kod gihta (kod čvorova nakupina na zglobovima);
– upala očiju (konjuktivitis – upalna stanja kapaka kod kojih se stavlja topli oblog);
– reume i artritisa (na oboljelo mjesto stavlja se topli oblog);
– infekcije mjehura (za pojačano izlučivanje mokraće);
– kod probavnih teškoća (želuca i crijeva, kao gorak tonik za jačanje želuca) te za hemoride;
– kod bolesti krvi i krvnih žila (razrjeđuje gustu krv, kod visokog tlaka, za liječenje proširenih vena);
– kod bolesti pluća (kašalj i katar);
– za bolesti kože (ekcem, modrice, bore, akne, razne infekcije na koži. Za ispiranje raznih kožnih nečistoća i rana koristi se svježi sok. Poznata je kozmetička uporaba u vidu maske, za gipkost i čišćenje kože);
– kod ženskih bolesti (tegoba maternice i jajnika);
– depresije i skleroze.

Čaj: jedna čajna žličica krasuljice prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se i pusti odstajati oko petnaestak minuta, poslije čega se procijedi. Uzima se jedna do dvije šalice čaja na dan. Za pripravu čaja može se koristiti i sjeme.

Ocat: šaka usitnjenih svježih listova prelije se s jednom litrom jabučnog octa. Drži se na toplom mjestu tridesetak dana, a može i dulje. Koristi se za aromatiziranje raznih zelenih salata.

U kulinarstvu se mladi listovi koriste kao ukusan proljetni začin za razne salate, juhe i variva. Posebno se upotrebljava u francuskoj kuhinji kao dodatak u pripremi omleta, svježeg sira, riba, salata, juha… Mladi listovi dodaju se u ocat koji se koristi kao začin salatama. U vrtu njome istjerujemo puževe.

Kontraindikacije: U kontaktu s biljkom moguće su alergije. Kod većih unosa krasuljice ili uporabe korijena može doći do trovanja.