Broćika ili ivanova trava

Broćika je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici Rubiaceae. Najčešće ima uspravnu, tanku i razgranatu stabljiku koja može biti gola ili prekrivena dlačicama.

Na njoj se nalaze četiri ispupčene linije, a može narasti i do jedan metar. Tanki i kratki listovi broćike su tamnozelene boje. Mogu biti široki od 1 do 2 mm, a dugi od 1 do 2,5 cm. Imaju povijene rubove i šiljasti vrh. Biljka cvjeta od lipnja do listopada, a mirisni cvjetovi su skupljeni u guste metličaste cvatove.

Od broćike se upotrebljava vršni dio biljke i on se ubire u vrijeme cvatnje. Broćika se bere tijekom suhog i sunčanog vremena, a suši se na prozračnom i hladnom mjestu. Upotrebljava se kod bubrežnih bolesti, tonzilitisa, čireva, otečenih limfnih žlijezda. Ima opuštajuće, detoksifikacijsko i diuretičko djelovanje. Učinkovita je u čišćenju sekreta pa se kod upale grla za grgljanje koristi čaj od broćike.

Čaj od broćike sprječava nastanak raznih bolesti te pročišćava gušteraču, bubrege, jetru i slezenu. Djelotvoran je i kod anemije, a može se koristiti i za vanjsku primjenu. Pomaže u liječenju bubuljica, rana i potkožnih čireva, a u te se svrhe može koristiti i svježe iscijeđen sok.

Čaj se priprema tako da se žlica usitnjene biljke prelije s 2 dl kipuće vode. Poklopljen se ostavi da odstoji jedan sat pa se nakon toga cijedi i konzumira.

Broćika ima antistresno i umirujuće djelovanje na mišiće i živčani sustav. S obzirom na to da posjeduje i diuretička svojstva, korisna je i za izbacivanje viška vode iz organizma.

Od nje se može napraviti i mast. Mast od broćike priprema se tako da svježe iscijeđeni sok ove biljke pomiješamo s rastopljenom mašću i kuhamo na laganoj vatri dok voda ne ispari. Čuva se u staklenkama s hermetičkim poklopcima, a na oboljele dijelove kože se maže dva 2-3 puta dnevno.

Broćika se za liječenje može koristiti i u kombinaciji s drugim biljkama poput bijelog sljeza (za upalu mjehura), čička i stolisnika (za kožne bolesti) i nevena (za bolesti limfe).

U prehrani se osušena broćika, odnosno njen prah, koristi za kiseljenje mlijeka te bojanje sira i maslaca. Mladi dijelovi biljke mogu se dodavati salatama i proljetnim juhama ili se pripremati na isti način kao i špinat.

Pravilnom upotrebnom broćike neće doći do nikakvih nuspojava, ali osobe koje imaju problema sa želucem i žuči trebaju prvo zatražiti savjet liječnika.

Broćika je biljka koja se ne koristi za uzgoj, već samoniklo raste na suhim riječnim obalama, u listopadnim šumama, na brdskim i pretplaninskim livadama ili pored puteva.