Ribolov soma bućkom

602

Iako se bućka veže prije svega uz ribare, kao ribarski alat, ima puno zemalja gdje se ona smatra sportskim priborom. Tako je i u Hrvatskoj.

Bućka je alat koji se sastoji iz dva dijela: drveta kojim se bućka (lupa) po vodi i glavne špage (inšljiga) na kojoj je svezana velika i jaka udica. Na tom putilu nalazi se 14 – 18 perli ukupne težine 200- 300 grama ispod kojih je, pet do šest centimetara iznad udice, privezana crvena vunena kićanka. Nitko ne zna čemu ona točno služi, jer som niti u dubini razlikuje boje niti ona stvara kakvu posebnu vibraciju. No, bez obzira na sve, bućka je iznimno efikasan alat.

Ribolov njome nije kompliciran, ali je stvar prakse i može se savladati samo učestalim odlascima na vodu. Ribolovac se čamcem naveze nad mjesto gdje ima soma (zato se moderan bućkolov kombinira s upotrebom sonara). To su obično razni limani i dubljiši. Mjesta gdje su potopljena stabla, stijenje, konstrukcije mostova i sl. Ribolovac spušta udicu ispod površine na 3 do 8 m dubine. Bućkom udara po površini vode proizvodeći karakterističan zvuk buć, buć, koji se daleko prenosi vodom i na soma ima magičan učinak.

Ima razmišljanja da taj zvuk soma podsjeća na hranu, skok žabe u vodu, lepet krila mužjaka rovca… Som, izazvan bućkom, bez previše razmišljanja juriša na postavljeni mamac. A za mamac se u takvom ribolovu najčešće postavlja živa ribica (keder), žaba, rovac, meso školjke, snop gujavica pa čak i cijelo (mrtvo) pile, jetrica i sl.

Isti se mamci najviše koriste i u ribolovu soma štapovima i rolama s obale ili iz čamca. Za ribolov soma koriste se snažan pribor za težak dubinski ribolov, štapovi preko 100 g težine bacanja, najloni na roli promjera i od 0,50-0,60 mm, pa i jači, udice kovanice (obične i trokuke) u veličinama od 1 do 4, odnosno 1/0 do 3. Za takav ribolov koriste se velike pouzdane role, i sa po 200 m najlona promjera 0,50 mm, a sve više i multiplikatori, pa često i kompletan pribor za morski Big Game ribolov.

Naime, ribolov velikog soma postao je posljednjih godina veliki sportsko-rekreacijski hit među ribolovcima. U potrazi za ulovima težim od 50, pa i većim od 80 kg, ribolovci željni avanture, povišenog adrenalina odlaze na danas najpoznatija svjetska odredišta gdje se love veliki somovi. To su prije svega rijeke Ebro i Mare u Španjolskoj pa Po u Italiji te delta Dunava u Rumunjskoj.

Osim s prirodnim mamcima, veliki somovi love se i spin tehnikom (umjetnim mamcima). Pri tome se koriste također jaki štapovi i najloni na velikim spin rolama, ali umjesto najlona sve više upredenice koje su manjeg promjera, ali veće nosivosti nego najloni iste debljine. Varaličari se tako najčešće iz čamca, ali i s obale. Od varalica koriste se veće žlice te razni otežani (na jig glavama) silikonci i tonući vobleri.

Tehnika spin ribolova soma također se brzo uči, ali se rutina i efi kasnost postižu tek dugotrajnim treningom odnosno čestim izlascima na vodu. U vrijeme kada se som zna dizati prema površini, tijekom ljetnih oluja i grmljavine, blinkati ga se može i s manjim plivajućim voblerima, koji izgledaju kao male bačvice koje proizvode jaku vibraciju s ugrađenim kuglicama. U tom periodu se i prirodni mamci postavljaju na površinu (žabe) ili tik ispod površine, na manjim dubinama.

U Hrvatskoj su omiljena odredišta za ribolov na krupnog soma rijeke Sava, Dunav, Drava, Kupa, njihove mrtvice, ali i mrtvice mnogih manjih rijeka kao što su npr. Česma, Ilova i sl. Velikih somova ima u mnogim jezerima, kao što su Vransko jezero, Šoderica kod Koprivnice, Šumbar kod Karlovca, jezera u Bedekovčini. Na ovim prostorima najvećeg soma do sada, koliko se zna, ulovio je 1938. na Dunavu ribar iz Zemuna Franjo Bihler. Franjo je te godine, krajem travnja, na ušću Save u Dunav, kod malog Konjskog otoka na postavljenog kedera (manjića) ulovio soma od 138 kg.

Najteži som ikad viđen na ovim prostorima imao je 152 kg, a pronađen je mrtav kod Beljarice iznad Zemuna, također na Dunavu, 1945. Taj je podatak zabilježio dipl. inž. Miloš Đonić i objavio u knjizi Riblji svijet. Iz istog izvora potječe (neprovjereni!) podatak da je 3. travnja 1958. na Kazuku kod Apatina, u ribarski alat bubanj ulovljen som od 208 kg.

U literaturi se često spominje i podatak da je jedan alas na Odri ulovio soma teškog čak 400 kg i dugačkog oko pet metara. Teško je pouzdano reći za neke od ovi podataka jesu li točni ili ne. No, som je svakako naša najveća nizinska riba koja može narasti preko 100 kg težine i više od dva metra dužine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.