Ovčarstvo i pašnjaci

29
Spread the love

Livade i pašnjaci dugotrajne su travnjačke površine nastale prirodnim putem ili zasijavanjem, a koriste se košnjom ili napasivanjem.

U ovčarskoj proizvodnji prirodni travnjaci osnovni su izvor voluminozne hrane, bez obzira na način korištenja pašom-košnjom ili kombinirano. Bez obzira na način nastanka i korištenja travnjaka, na njima moramo provoditi agrotehničke mjere i pridržavati se pravilnoga načina korištenja.

GNOJIDBA: Gnojidbom najviše utječemo na količinu i kvalitetu proizvedene krme na travnjacima. Travnjaci se mogu gnojiti mineralnim ili organskim gnojivima.

MINERALNA GNOJIVA: Od mineralnih gnojiva gnoji se kompleksnim gnojivima formulacije NPK-a 826-26 ili 7-20-30 ili nekim sličnim, i to u rano proljeće prije kretanja vegetacije u količini 300 do 400 kg/ha. KAN – kao izvor dušika daje se u proljeće početkom kretanja vegetacije u količini 200 kg/ha, a kroz sezonu korištenja travnjaka daju se poslije svakoga otkosa ili preseljenja stoke na drugi pregon, 100 do 150 kg/ha.

ORGANSKA GNOJIVA: Od organskih gnojiva travnjaci se gnoje zrelim stajskim gnojem ili gnojovkom, uglavnom nakon sezone korištenja travnjaka. Kod primjene organskih gnojiva mora se paziti da ne nastane onečišćenje okoliša, odnosno štetni utjecaj na okoliš.

Mjere uređenja, njege travnjaka obuhvaćaju čišćenje travnjaka nakon korištenja pašom, na taj način da se pokose nepopasene površine i tako se spriječi širenje nepoželjnih biljnih vrsta. Nakon košnje nepopasenih površina i uklanjanja biljnih ostataka treba obaviti prihranu te prema potrebi drljanje travnjaka lakim drljačama da se poravnaju krtičnjaci, ravnomjernije rastrese stajski gnoj i prozrači tratina. Uz ove radove, možemo obaviti dosijavanje travnjaka bilo zbog djelomičnoga propadanja tratine ili radi poboljšanja kvalitete travnjaka sjetvom poželjnih travnih ili djetelinskih vrsta.

PRAVILAN NAČIN KORIŠTENJA: Važno je naglasiti bitnu razliku između korištenja pašnjaka i livada, koji zajedno tvore travnjake.

Pašnjaci, napose pregonski se obično koriste pašno – košnim sustavom, a to znači da se jedna površina napasuje, a ostale se kose. Da se ne radi tako, tratina u djelu pašnjaka koji se ne napasuje prerasla bi, izgubila bi kvalitetu, a bio bi onemogućen porast nove tratine. Životinje se na pašnjak puštaju kada tratina poraste na 15 do 20 cm. Nakon korištenja dijela pašnjaka provode se opisane agrotehničke mjere na pašnjaku.

Livade se kose cijelom površinom i koriste za zeleno, sijeno ili sjenažu. Tratina na livadama kosi se u visini 40-ak centimetara, pod kraj vegetativne faze. Nakon skidanja otkosa obavlja se prihrana. Primjenjene agrotehničke mjere gospodarenja livadama i pašnjacima omogućavaju visoke prinose kvalitetne voluminozne krme.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.