Početničke greške uzgajivača povrća

780

Svejedno jeste li početnici ili već iskusni vrtlari, svi povremeno griješe, jer na greškama se i najbolje uči, ali ako se netko kontinuirano educira u svom hobiju, onda su to upravo vrtlari, a naročito oni koji sami uzgajaju svoju hranu, pa je vremenom grešaka sve manje.

povrce

Nekada prije ljudi su instinktivno osjećali kakva će biti sljedeća godina, a to se moglo zaključiti i po nicanju i rastu božićne pšenice.

Kada je božićna pšenica rasla sporo, kao što je bio slučaj prošle godine, moglo se pretpostaviti da će i rast vegetacije u proljeće biti usporen, jer će vrijeme dugo biti hladno. Nekada iskusnim ratarima nije bio potreban ni mjesečev kalendar, jer su osjetili kada je koje sjeme najbolje staviti u zemlju. Ali, danas je malo ostalo od te intuicije, pa čak i kad nam se pojavi, ne vjerujemo joj.

A uzgoj povrća zapravo uopće nije težak, treba samo malo iskustva i žuljeva. Ni Picasso nije naslikao remek-djelo kad je prvi put sjeo za platno. Ako ste početnik, lako će vas frustrirati svaka neočekivana pojava, pogotovu ako ne znate kako je i zašto do nje došlo. Često se ispostavi da je moglo ispasti i bolje uz malo prevencije i planiranja.

Priprema gredica

Evo nekoliko uobičajenih grešaka koje su tipične za vrt s povrćem i načina kako da ih izbjegnete. Ako ste početnik, počnite s malim vrtom. Mnogi novopečeni vrtlari pokušavaju se uhvatiti u koštac s većim izazovom od onog kojeg mogu svladati. Lako je prevariti se u pogledu vremena i napora koje će iziskivati vaš novi vrt s povrćem, pogotovu zbog uzbuđenja što ste ga konačno dobili. Mnogo je bolje odlučiti se za mali, zdravi vrt, nego za veliki vrt u kojem biljke ugibaju zbog nepravilne i nedovoljne njege. Uzmite u obzir koliko vremena imate i koliko ga možete posvetiti vašem vrtu s povrćem, pa u skladu s tim planirajte veličinu obradive površine.

Vrtlari početnici rade tipičnu grešku kada ne pridaju važnost pripremanju vrtne zemlje. Zemlja u vrtu hranit će vaše biljke, pa da bi one bile zdrave, mora i zemlja biti zdrava. Ako pretpostavite da to baš i nije tako, najbolje bi bilo testirati je. Najprije sklonite travu, kamenje i druge stvari koje pokrivaju tlo koje želite testirati. Iskopajte zemlju na jednom mjestu, izvadite je punu šaku i stisnite. Ako se lako nagomila u grudu, čini se ljepljivom i teško ju je razmrviti, vjerojatno ima veliku koncentraciju ilovače. U ovakvoj zemlji često problem zna biti slaba zračna cirkulacija i drenaža.

Ako se zemlja prelako razmrvi i izgleda zrnasto, mogli biste imati pješčanu zemlju. Visoka količina pijeska ne zadržava dobro vodu i zemlja se brzo isušuje, ostavljajući premalo vlage za biljke. Pješčanim tlima obično nedostaju nužna hranjiva za razvoj zdravih biljaka.

I ilovasta i pješčana tla mogu se u velikoj mjeri popraviti dodavanjem organskog materijala kao što je kompost. Pješčana tla trebaju veću količinu organskih materijala od ilovastih, kojima treba dodati otprilike 1:1 komposta ili drugog organskog gnojiva.

Dodavanjem organskih materijala popravlja se i tekstura zemlje, drenaža te se dodaju korisni mikroorganizmi. Testiranje tla možete obaviti i u za to specijaliziranim institutima. Tada ćete dobiti potpuniju sliku, uključujući i razinu mikro i makroelemenata te pH vrijednost, pa ćete točno znati što je ono što trebate popraviti. Ovo je veoma važan korak za povrtlara koji želi imati zdrav i plodan vrt pun povrća. Mjesto na kojem ćete pripremiti gredice za povrće od najveće je važnosti za rodnost.

Prije sadnje provjerite hoće li one biti izložene punom suncu barem 6 sati dnevno. Ako ne bude osunčano barem 6 sati na dan, povrće će slabije rasti i sazrijevati. Pratite kako sunce osunčava željeni teren tijekom tjedan dana i steći ćete uvid u broj sunčanih sati kojima su gredice izložene. Ako tih tjedan dana pada u rano proljeće, uzmite u obzir da će krošnje obližnjih stabala uskoro biti mnogo razlistanije i bacat će veću sjenu.

Obilno prihranjivanja

Vrtlari početnici vrlo često griješe kada misle da će im povrće bolje roditi ako ga budu više prihranjivali, pa ga onda prihranjuju previše i postignu suprotni učinak. Biljkama treba ujednačena, uravnotežena prehrana, pa se zbog previše prihranjivanja, zapravo predoziranosti, mogu razboljeti ili čak uginuti. Najsigurnije je držati se uputa proizvođača. Najbolje je koristiti organska gnojiva i kompost. Ona će biljkama dati nužne elemente i mikroelemente, opskrbit će ih korisnim mikroorganizmima, a pritom ih neće oštetiti kada stignu jače vrućine.

Previše zalijevanja

Mnogi novopečeni vrtlari u želji da dobiju obilan i dobar urod povrća upadaju u grešku pretjeranog zalijevanja. Previše vode može donijeti puno problema, među kojima i trulež korijena te razne bolesti. Kako biste ispitali tretreba li vašem povrću dodatno zalijevanje, jednostavno gurnite prst u zemlju i osjetit ćete je li suha ili ipak ispod površine još ima vlage. Ako je suha, bilo bi uputno biljke napojiti. Ako je vlažna, test ponovite sutradan. Najbolje je izbjegavati navodnjavanje biljaka odgore, premda je najlakše uzeti crijevo i na njih uperiti mlaz vode. Navodnjavanje u razini tla je najuputnije, jer će osigurati prodor vode ravno u korijenov sustav, a time ćete i uštedjeti na suvišnom rasipanju vode. Ne koristite jak mlaz jer bi on mogao dovesti do erozije tla i ogoliti korijen biljke.

Redovito zalijevanje je važno i za dobar razvoj korijena te otpornost biljaka prema bolestima i štetočinama. Rjeđe i obilnije zalijevanje je bolje od čestog i površnog, jer pomaže boljem razvoju korijena u dubinu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.