Gnojidba lisnatog povrća

Skupini lisnatog povća pripadaju povrtne vrste koje se uzgajaju zbog svoje lisne mase. To su salata, radič, matovilac, špinat i blitva.

U vrtu studeni je vrijeme izravne sjetve špinata i matovilca na otvorenom prostoru ili plasteniku . Prije sjetve ili sadnje obavezno tlo treba pripremiti za sjetvu što uključuje i gnojidbu mineralnim gnojivima. Prije sjetve špinata i matovilca preporučamo gnojidbu NPK formulacijama NPK 7-20-30 + Fe + Zn ili sulfatnim gnojivom NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50-70 g/m2 plus 15-20 g/m2 UREE 46 % N. Za manje površine na tržištu se mogu navedena gnojiva nabaviti u malim pakiranjima od 3 kg pod nazivom FLORINI.

Treba naglasiti da se pri gnojidbi špinata prednost daje kloridnim formulacijama gnojiva zbog toga jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću i također špinat se lagano prihranjuje KAN-om 27 % N + 4,8 MgO u količini od 10 g/m2.

Pri izboru gnojiva za gnojidbu tla prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, što kod nje može izazvati rubnu palež lista, kasnije glavičenje i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva kao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50 g/m2 ili isto tako sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u količini od 70 g/m2. Pred sadnju također treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46 % N.

Prvo prihranjivanje salate dolazi u stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, a druga prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada se također koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO. Znači sveukupno u obje prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO.

Kupusnjačama najviše odgovaraju tla koja su dobro prozračna, ali i dobro opskrbljena vodom. Preferiraju tla bogata humusom (organskom tvari), te blago kisele do neutralne reakcije tla (pH 6-7). Ove kulture dobro usvajaju i hraniva iz organskih gnojiva, te je na površinama gdje se planira uzgoj kupusnjača potrebno u jesen na dubinu oranja unijeti 20- 40 t/ha stajskog gnoja.

Kupus, kelj i kineski kupus razvijaju velike glavice koje zahtijevaju veliku količinu hraniva. Stoga je prije sadnje potrebno zaorati 60-80 g/m2 NPK 7-20-30 ili 100-120 g/m2 NPK(SO3) 7-14-21(24). Prihranu je potrebno provoditi 1-3 puta tijekom vegetacije (ovisno o duljini vegetacije, tj. sorti) s po 10 g/m2 KAN-a.

Cvjetača i brokula (koje se uzgajaju zbog cvatova) ne smiju se saditi na istu površinu najmanje tri godine, a posebice se to odnosi na kisela tla. U gnojidbi zahtijevaju dosta dušika i kalija radi bolje kvalitete cvata, jer uslijed nedostatka istih dolazi do slabijeg vegetativnog rasta, a cvijet je malen i rahli. Pri primarnoj obradi tla za uzgoj cjvetače i brokule potrebno je unijeti u tlo 70-80 g/m2 NPK 7-20-30, a prije same sadnje još 10 g/m2 uree. Tijekom vegetacije obavlja se prihrana 2-3 puta s po 10 g/m2 KAN-a

Korabica se uzgaja radi zadebljale stabljike, a kod raštike se koriste listovi i postrani izboji. Ove kulture dobro iskorištavaju hraniva koja su preostala u tlu i od svih kupusnjača imaju najmanje zahtjeva za tlo i obradu. Prilikom oranja za uzgoj korabice i raštike preporuča se unijeti u tlo 60-80 g/m2 NPK 7-20-30. Prihranu je potrebno obaviti 1-3 puta tijekom vegetacije (što ovisi o vrsti, sorti i duljini uzgoja) s po 10 g/m2 KAN-a. Također, tijekom vegetacije preporuča se i folijarna prihrana kupusnjača. Cvjetača i brokula posebno su osjetljive na nedostatak bora, pa se javljaju simptomi smeđenja cvata i šupljikavosti stabljike. Stoga se preporuča preventivna folijarna prihrana borom, ali i drugim mikroelementima, i to ne samo cvjetače i brokule nego i ostalih kupusnjača kako biste dobili dobro ishranjeno povrće puno minerala koji su korisni i za metabolizam ljudi.