Koncentrična pjegavost krumpira

466

Koncentrična pjegavost krumpira (lat. Alternaria solani) – bolest je bila karakteristična za toplije krajeve no iznimno visoke temperature tijekom vegetacije uzrokuju sve veću pojavu i problematiku u rješavanju ove bolesti i u našim krajevima.

Ova bolest tijekom sparnog i vrućeg ljeta može prouzrokovati pravu epidemiju crne pjegavosti na osjetljivim sortama krumpira (Madeleine, Agria, Carlita, Carrera, i sl.).

Alternaria solani uzrokuje male lisne lezije ili pjege na lišću, tipične po postepenom rastu (uz veći broj tamnih koncentričnih prstenova). Boja lezija varira od tamnosmeđe do crne, a veličina od nekoliko mm do 2 cm. Okruglog su ili nepravilnog oblika s naglašenim rubovima prema zdravom tkivu.

Njihov rast je inhibiran lisnim žilama, što bitno utječe na mogući nepravilni oblik. Prvi simptomi se obično pojavljuju nakon početka cvatnje krumpira. Ovisno o osjetljivosti sorte, napadnuto lišće obično požuti prije nego lezije potpuno obuhvate njegovu površinu. Jače je napadnuto donje ili starije lišće koje odumire, ali ostaje visjeti na cimi. Izdužene smeđe ili crne lezije se također mogu pojaviti na peteljkama i stabljici. Tamne, udubljene, okrugle ili nepravilne lezije se formiraju na zaraženim gomoljima. Napadnuto tkivo gomolja je suho i odvojeno od zdravog dijela mesa, pa nema razvoja sekundarne truleži. Koncentrična pjegavost koju uzrokuje gljivica Alternaria solani je česta u područjima intenzivnog uzgoja krumpira, ali u pravilu manjeg ekonomskog značaja u odnosu na krumpirovu plijesan. Ipak, njezina štetnost zadnjih godina raste, zabilježeni su gubici uroda 70-80%, ali najčešće su štete na nezaštićenim poljima 5-20%.

Veća štetnost u krumpirištima od gljive Alternaria solani je zabilježena u toplijim područjima južne i mediteranske Europe. Jače osjetljive sorte na koncentričnu pjegavost su adora, agria, artemis, bintje, fabula, kleopatra, laura, labella, marabel, madeleine, remarka, carlita, carrera, belini, dynamica, monaco, mondial, mozart, rodeo, roko, red lady, sylvana, vineta, volumia i dr. Osim meteoroloških uvjeta na intenzitet pojave bolesti značajno utječe postojanje izvora zaraze, osjetljivost sortimenta, razvojni stadij biljke u vrijeme primarnih zaraza i navodnjavanje usjeva kišenjem. U Međimurju je prinos tržnih gomolja tijekom 2011. godine na dijelu pokusa čija je cima bila kvalitetno zaštićena je iznosio 29,23 t/ha dok je netretiranom dijelu prinos iznosio samo 15,76 t/ha. U 2012. godini prinos tržnih gomolja sa tretiranog dijela mikro-pokusa je iznosio 32,83 t/ha, a na netretiranom dijelu samo 19,48 t/ha. Zaraza cime sorte krumpira agria uzročnikom koncentrične pjegavosti je pritom ocijenjena u 2011. sezoni 99,96%, a u 2012. godini 95,64%.

Koncentrična pjegavost je na cimi prvi put opisana 1893., a na gomoljima 1925. godine. To je u pravilu bolest starijeg tkiva, pa se prvi simptomi pojavljuju na donjem lišću. Optimalna temperatura razvoja ove bolesti je 28°C. Sporulacija je moguća tijekom noći i dana, uz temperature 5°-30°C, a intenzivna je pri 20°-24°C. Formiranje klične cijevi zahtjeva vlaženje organa ili povišenu vlagu zraka (barem 96 %). Uz određenu temperaturu, za zarazu je također neophodno vlaženje biljnih organa (kiša, navodnjavanje, rosa, magla) – pri temperaturi 10°C barem 12 sati, dok je pri 15°C zaraza moguća već nakon 8 sati vlaženja. Česta izmjena suhog i toplog razdoblja s vlaženjem pogoduje intenzivnom razvoju crne pjegavosti. Primarne zaraze potječu iz drugih domaćina crne pjegavosti ili iz zaraženih prošlogodišnjih biljnih ostataka u zemljištu. Savršeni stadij ove bolesti nije poznat, a gljiva Alternaria solani dobro raste na umjetnim hranjivim podlogama. Praćenjem temperature zraka (°C), razdoblja s povišenom relativnom vlagom zraka većom od 90%, trajanje vlaženja lišća (h) i količine oborina (mm) razvijeni su modeli prognoze prve pojave i određivanja rokova suzbijanja koncentrične pjegavosti.

Iz opisanih je razloga usjeve krumpira tijekom vegetacije potrebno zaštititi od zaraze uzročnikom koncentrične pjegavosti. U tu svrhu u našoj zemlji imamo registrirano više desetaka fungicida, koji se razlikuju svojom cijenom, toksikološkom ocjenom i učinkovitošću na bolesti cime. Primjerice, dopuštenje za suzbijanje obje najvažnije bolesti cime krumpira, koncentrične pjegavosti (Alternaria) i plamenjače (Phytophthora), u našoj zemlji imaju pripravci Acrobat MZ u količini 2,0 kg/ha, Antracol Combi WP u količini 2,5 kg/ha, Daconil 720 SC u količini 1,75 lit./ha, Electis WG u količini 1,8-2 kg/ha, Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha. Premda neki bakarni pripravci imaju dopuštenje za suzbijanje koncentrične pjegavosti krumpira, bakar se u Međimurju pokazao kao nedovoljno učinkovit u kontroli ove bolesti.

Specifične djelatne tvari za suzbijanje krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (mandipropamid, ciazofamid, M-metalaksil, fluopikolid, propamokarb, pirimidilamin, cimoksanil, iprovalikarb) ne pokazuju učinkovitost na koncentričnu pjegavost. Površinske djelatne tvari iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, metiram, propineb) pokazuju tek prosječnu djelotvornost pri razmacima tretiranja 15 dana. Učinak im se može značajno poboljšati dodavanjem lisnih hranjiva (biognojiva) sa naglašenim sadržajem aminokiselina i/ili morskih alga (npr. Trainer, Bioplex, Amalgerol i dr.).

Također, u uvjetima toplinskog stresa i pri nedostatku vlage u zemljištu biljkama krumpira možemo “pomoći” primjenom biognojiva sa mineralnih hranjivima. Dobro se miješaju sa fungicidima i insekticidima, a preporučuju se primijeniti preventivno prije razdoblja visokih temperatura i nedostatka vlage, kako bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje. Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisnu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ipak, najbolja učinkovitost u zaštiti cime od koncentrične pjegavosti je dobivena primjenom strobilurina (npr. azoksistrobin u pripravku Ortiva SC) (0,5 lit./ha), te njihovom kombinacijom sa boskalidom (npr. Signum DF) (0,2-0,25 kg/ha), klortalonilom (Daconil 720 SC) (1-1,8 lit./ha) i difenkonazolom (Difkor EC) (0,2-0,5 lit./ha).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.