Koje povrće se najčešće proizvodi postrno?

Čini nam se da tu ipak prednjače kupusnjače jer ovo glavato povrće se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u našim krajevima. Ovdje je uglavnom riječ o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teška tla (teže ilovače) koja dobro čuvaju vlagu.

U samoj gnojidbi kupusnjača se obično rabe i veće količine stajskog gnoja iako je za njegov uspješan uzgoj nužno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u našem klimatu se postrno može uzgajati i korijenasto povrće poput mrkve koja doslovce može uspijevati cijele godine. Tlo za mrkvu i ostalo povrće iz ove skupine mora biti lakšeg mehaničkog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povrća su idealna naša pjeskovita tla. Ali, i ostale vrste možemo slobodno uzgajati tijekom ljeta, čak i lukovičasto te plodovito povrće premda su mogućnosti znatno i šire.

Ipak, istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povrća potrebno je poznavati klimu svakog pojedinog kraja s posebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima. Bilo kako bilo, nadam se da će ljubitelji povrća biti potaknuti ovim tekstom kao što je to bio i slučaj s člankom o ljetnoj sadnji krumpira u Hercegovini. I doista je upalilo, u Hercegovini će se ove godine u sklopu obiteljskih povrtnjaka mladi krumpir dva puta vaditi. Njegov uzgoj bi bio puno i veći da mu je i otkupnoprodajna cijena nešto veća. Ali, barem ćemo se za osobne potrebe moći pogostiti mladim krumpirom serviranim na stolovima za božićne i novogodišnje blagdane. Vjerovali ili ne…