Osnovna gnojidba pšenice

891

Nove sorte su većega genetskog potencijala što osigurava i veće urode. Kako bi se iskoristio visoki potencijal rodnosti današnjih sorti, ishrana i gnojidba neizostavne su mjere u njezinu uzgoju.

osnovna gnojidba psenice

Pšenica u svom rastu i razvoju koristi velik broj makro i mikro hranjiva. Pomanjkanje bilo kojeg hranjiva poremetit će njezin rast i razvoj te smanjiti urod.

Količina dušika određuje urod. Gnojidba se ne smije određivati napamet nego prema plodnosti tla i planiranom urodu, uzimajući u obzir predkulturu. Plodnost tla se određuje na temelju agrokemijske analize uzoraka tla Zato joj se moraju osigurati hranjiva potrebna u svim fazama rasta i razvoja. Gnojidba se ne smije određivati napamet nego prema plodnosti tla (sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva i humusa) i planiranom urodu, uzimajući u obzir predkulturu. Plodnost tla se određuje na temelju agrokemijske analize uzoraka tla. Da bi se osigurali dobri prinosi pšenice i tlu osigurala daljnja plodnost, potrebna je uravnotežena gnojidba.

Za ostvarenje navedenog u gnojidbi pšenice treba primijeniti:

– 140 – 200 kg/ha dušika (N), 70
– 130 kg/ha fosfora (P2O5) i 80
– 140 kg/ha kalija (K2O).

Dušik je hranjivo čija količina određuje urod. Premalo dušika uvjetuje naglo starenje stanica te prijevremeno sušenje lišća i sazrijevanje, a time i nizak urod zrna. Previše dušika pak produljuje vegetaciju te slabi otpornost na polijeganje, mraz i bolesti, što u konačnici opet rezultira smanjenjem uroda.

Fosfor je hranjivo koje potiče razvoj korjenova sustava, ubrzava razvoj, cvatnju i zriobu. Dovoljne količine fosfora i dušika pospješuju oplodnju, pa klasovi budu puniji i zrno teže.

Kalij je najvažniji za stabilizaciju kakvoće. Sudjeluje u reguliranju primanja i otpuštanja vode tako da povoljno djeluje na nedostatak kao i na suvišak vlage. Njegova važna uloga je i u povećanju otpornosti biljaka na mraz, polijeganje i sušu.

Biljka pšenice u pojedinim fazama svoga razvoja ima različite potrebe za pojedinim hranjivima. Da bi se ishrana mogla pravilno organizirati, potrebno je poznavati potrebe pšenice. U početku se ozima pšenica sporo razvija i apsorbira male količine osnovnih hranjiva, a od posebnog joj je značaja u početku razvoja ishrana dušikom i fosforom. Budući da su fosfor i kalij u tlu slabo pokretni te se neznatno premještaju u dubinu, potrebno ih je obradom rasporediti do dubine u kojoj se razvija glavnina korijena. Ukoliko se samo plitko unesu u tlo, korijen pšenice ostaje na površini što je negativno jer dolazi do polijeganja i smanjene sposobnosti korištenja vode iz dubljih slojeva.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.