Zanimljivosti o heljdi

986

Heljda je jednogodišnja biljka, visoka 15-60 cm, ima uspravnu ili vijugavu, slabo razgranjenu stabljiku, koja na kraju postaje crvena.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Heljda je jednogodišnja biljka, visoka 15-60 cm, ima uspravnu ili vijugavu, slabo razgranjenu stabljiku, koja na kraju postaje crvena. Listovi su naizmjenični, srcasto streličasti, zašiljeni. Sitni ružičasti ili bijeli cvjetići složeni su u gustim gronjama na dugim stapkama koje rastu iz pazušaca listova. Cvjetovi su mirisni i bogati nektarom, pa jako privlače pčele. Plodovi su sitni, trobridni, 5-6 mm dugi jajasti oraščići.

Usjev heljde započinje cvatnju već za 20 do 30 dana nakon nicanja, dok sama cvatnja traje veoma dugo (30-60 dana) odnosno sve do same žetve. Stoga se posebna pažnja u proizvodnji heljde mora posvetiti žetvi gdje se mogu očekivati gubitci i od 50% pa i više zbog neujednačenog sazrijevanja usjeva i lakog osipanja zrna. Najbolje vrijeme žetve je kada 2/3 zrna na biljci dobije tamnosmeđu boju. Međutim, stabljika je u tom stadiju još uvijek dosta zelena i puna vode (listovi u potpunosti otpadnu tek nakon mraza). Stoga se žetva u pravilu obavlja nekoliko dana nakon što je usjev bio izložen prvom mrazu. Za samu žetvu potrebno je obaviti i određene promjene u radu kombajna (smanjiti brzinu motovila, izmijeniti sito) u odnosu na žetvu ostalih žitarica. Zrno je nakon žetve potrebno dosušiti na manje od 16% vode kako bi se moglo sigurno uskladištiti.

Dobro uspijeva na ne previše vlažnim terenima, primjerice, livadama i pašnjacima. Odgovaraju joj nešto siromašnija i kiselkastija tla s visokim postotkom pijeska. Heljda je vrlo otporna biljka, pa je štetočine rijetko napadaju. Kod malih uzgojnih površina smeđe oraščiće je najbolje ubirati izravno s biljke. Oni se mogu dugo čuvati na suhom mjestu.

Heljda potječe iz središnje Azije, odakle se kulturom proširila skoro po cijeloj Europi. Za hranu se uzgaja najviše u Sloveniji, a mnogo manje u našim krajevima, Međimurju. S vremenom se uzgoju posvećivalo sve više pažnje. Danas se opet heljdino brašno sve više traži u kulinarstvu.

Iz heljdine sjemenke dobiva se hranjivo brašno, u kojem ima oko 67% škroba, 12% bjelančevina i 2,4% biljnog ulja, zatim mnogo kalija, fosfora i vitamina B grupe. Brašno može služiti u pripremi žganaca, kruha i drugih jela, slično brašnim žitaricama. I od skuhanih plodova mogu se pripremiti različita jela.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.