Reducirana obrada tla

Reducirana obrada tla u pravilu isključuje oranje, a sastoji se od različitih zahvata poput plitke plošne obrade teškim tanjuračama ili čizel plugom, obrade u trake gdje će doći sjetveni redovi ili samo izravne sjetve u žetvene ostatke pretkulture.

Glavne prednosti primjene reduciranih sustava obrade tla u usporedbi s oranjem su smanjeni utrošak energije (i do 70%), osjetno manje zbijanje (gaženje) tla, te usporena razgradnja organske tvari (humusa) čime se sprječava naglo osiromašenje tla hranivima i čuva dobra struktura. Nadalje, jedna od dobrih strana reducirane obrade može biti i smanjena potencijalna opasnost od erozije vodom (osobito na nagnutim terenima) i vjetrom.

Kukuruz za proizvodnju suhog zrna, kao naša glavna ratarska kultura, ostavlja veliku količinu žetvenih ostataka na parceli, pa stoga nije zahvalna pretkultura za primjenu reducirane obrade tla za naredni usjev u plodoredu, a to je u nas najčešće pšenica. U sustavima reducirane obrade mogu se očekivati znatno veći problemi od napada bolesti i štetnika, a i borba protiv korova će biti teža na površinama koje nisu poorane. Neobrađeno tlo se također teže zagrijava u proljeće (lošiji toplinski režim tla), što može odgoditi početak sjetve ranih i kasnih jarina.

Nadalje, tlo nakon reducirane obrade ima i manju sposobnost skladištenja vode (oborina). Uz primjenu reduciranih sustava obrade tla vezana je i potreba nabave specijalnih sijačica koje mogu obaviti kvalitetnu sjetvu i u slabo pripremljeno, ili čak neobrađeno tlo na kojem se još uvijek nalazi određena količina žetvenih ostataka pretkulture.

Reducirani sustavi obrade ne mogu se primijeniti na svim tipovima tala. Cemozemna i druga smeđa tla, kakvih najviše imamo u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, vrlo su pogodna za primjenu reduciranih sustava obrade. Teška glinasta tla, kakvih imamo mnogo u čitavoj Posavini i manje u Podravini, te teška pseudoglejna tla u središnjem kontinentalnom dijelu Hrvatske, u pravilu nisu pogodna za primjenu reducirane obrade. To su obično tla koja imaju nepropusni sloj na maloj dubini, pa bez dobre i duboke konvencionalne obrade tla oranjem, kalcifikacije i redovitog unošenja organskih i mineralnih gnojiva, na njima se ne mogu ostvariti dobri, a pogotovo visoki prinosi. Nasuprot raspoloživim tlima, proizvođači iz zapadne Hrvatske imaju nešto povoljniju klimu (veću količinu oborina) tijekom vegetacijske sezone u usporedbi s onima iz istočnih krajeva.

Za uzgoj u sustavima reducirane obrade tla pogodnije su ratarske kulture koje imaju plići korijen od onih koje traže dublje zakorjenjivanje. Stoga se reducirana obrada može prakticirati za uzgoj strnih žitarica poput pšenice i ječma, te okopavina poput kukuruza i soje. Kulture poput šećerne repe, krumpira, lucerne i neke vrste trava nisu pogodne za uzgoj u sustavima proizvodnje gdje se primjenjuju različiti oblici reducirane obrade tla.