Suzbijanje korova na strništima

Problem zakorovljenosti usjeva je sve izraženiji s obzirom na to da se našim poljima šire nove vrste korova ali i da postojeće postaju manje osjetljive prema nekima od herbicida koji su primjenjivani tokom vegetacije.

Također, u usjevima su prisutne otporne, višegodišnje korovske vrste, koje se teže ali i skuplje suzbijaju tokom vegetacije. Početak zaštite od ovih korova upravo slijedi nakon žetve pšenice ali i drugih usjeva koji se „skidaju“ sa njive do sredine kolovoza. Riješenje je kombinacija mehaničkih mjera i primjene herbicida sa neselektivnim, totalnim djelovanjem na bazi Glifosata.

Uništavanje korova na parcelama započinje sezonu prije sjetve. Garenje strništa je prva mjera poslije žetve pšenice. Garenje ima višestruku namjenu:

• čuvanje vlage u zemljištu,
• unošenje biljnih ostataka koji se tada brzo razlažu i olakšavaju izvođenje jesenskih radova,
• aktiviranje mikrobioloških procesa u zemljištu,
• izazivanje nicanja korova i rasutog sjemena.

Zaoravanje ostataka bi trebalo izvršiti odmah po žetvi da bi se sačuvala vlaga, a i izvođenje operacija je lakše nego u suhom zemljištu pa je i potrošnja goriva znatno manja. S obzirom da je slama siromašna dušikom, prije zaoravanja bi bilo dobro dodati dušičnih gnojiva, do 40 kg dušika/ha da ne bi došlo do „dušične depresije“. Zaoravanje strništa se može obaviti tanjuračama, plugovima, kombiniranim strojevima…

Dubina garenja bi trebala biti 10 -15 cm da bi se slama pokrila zemljom. Ovakvim postupkom se i sjeme korova koje se nalazi u zemljištu provocira na nicanje pa je potrebna i određena količina padalina. Iznikli korov se može uspješno uništiti tanjuračom, spremačem, nekim drugim strojem ili što je češći slučaj tretiranjem „totalnim“ herbicidima.

Razlog njihove primjene je efikasno uništavanje višegodišnjih korova i znatno niža cijena od tanjuranja.

Nakon primjene dio preparata koji dođe na zemljište veže se veoma jako za koloidne čestice i ne ispire se u dublje slojeve zemljišta te nema nikakvo zemljišno niti produženo djelovanje preko zemljišta pa samim tim nema nikakvog utjecaja na biljke koje u trenutku primjene nisu nikle ili se tek trebaju sijati.

Postupajući na ovaj način, kombiniranjem mehaničkih i kemijskih mjera možemo ostvariti zadani cilj, smanjenje brojnih korova u usjevima i uspješniju zaštitu od korova tokom vegetacije. Naravno, i smanjenje troškova proizvodnje.