Zanimljivosti o klementini

Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari amateri traže sadnice klementine. Razlog leži u činjenici što su mnogi od njih prezadovoljni plodovima klementine koje uglavnom kupuju u prodavaonicama voća. Ipak, sa sadnjom klementine na području Hercegovine treba biti oprezan jer je manje otporna na hladnoću.

Veliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obično ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valjda su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. Idući tragom tog pitanja ustanovili smo da je podrijetlo klementine pomalo i mistično. Tako legenda kaže kako je postojao fratar Clement u nekom samostanu u Alžiru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. Vodio je poljoprivrednu školu u Oranu. U svome velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju, bez koštica a glatke kore i iznimne slasti. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. Prema drugoj, klementinu je dobio otac Clément Rodier u vrtu za siročad u Misserghin, u Alžiru. Tako da nije do kraja jasno po kojem od dva Clementa klementina je dobila svoje ime.

Premda se priča da su je Kinezi napravili mnogo ranije. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris.

Ali, trebate znati kako klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama. Međutim, radi sočnog mesa, ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu. Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Eterično ulje se dobiva hladnim prešanjem kore, kao što je pravilo kod citrusa.

Ulje posjeduje svježu ljutu citrusnu aromu, poput naranče ili tangerine, ali tanju sa skoro cvjetnom slatkastom nijansom. Perfektno se miješa s drugim uljima, pogotovu citrusnim i cvjetnim. Tradicionalno eterično ulje klementine se koristi kao antidepresant i sredstvo za smirenje i relaksaciju. Čisto ulje se mora koristiti s oprezom, jer je fototoksično i može iritirati kožu. Ulje klementine se često koristi u sastavu dezodoransa, kao i u parfemima.