Abdovina (lat. Sambucus ebulus L.), aptovina ili smrdljiva bazga pripada rodu Sambucus, odnosno velikoj porodici Cariophilaceae čije su vrste uglavnom šumske biljke.
Neke od njih dolaze i na mjestima gdje borave ljudi, a neke su poznate po dekorativnosti. Od preko 40 vrsta roda Sambucus u Hrvatskoj dolaze crna, crvena bazga i abdovina. Abdovina je vrlo vrijedna ljekovita biljka za ljude i životinje i zato joj treba posvetiti pažnju koju zaslužuje.
Abdovina je od davnina poznata ljekovita biljka, koristila se kod zatvora i kao diuretik kod vodene bolesti. Od boba se pravio pekmez i sirup i koristio za pospješivanje izlučivanja mokraće. U srednjem vijeku biljari su plodove abdovine smatrali vrjednijim od plodova crne i crvene bazge. U to doba abdovinu su upotrebljavali i za liječenje konja.
Zeljasta stabljika visoka je od 50 do 250 cm, debela je, šuplja, zelena, žljebasta, rijetko dlakava i odbojnog mirisa (naziv smrdljiva bazga). Listovi su na peteljkama, jednostavni ili dvostruko perasti, imaju od 7 do 13 izduženih liski i palistića. Liske su duguljaste, šiljate i oštro nazubljene, a palistići slični. Abdovina je vrlo uočljiva po krupnim cvjetovima. Cvjetovi su mnogobrojni i sakupljeni u vršnom grozdastom cvatu poput kišobrana. Cvjetovi su bijeli ili blijedo crvenkasti. Cvjeta od lipnja do kolovoza, a plodovi dozrijevaju sve do rujna. Plodovi su male, crne, sjajne, eliptične koštunice, odnosno bobe, ispunjene ljubičastim sokom i s tri do četiri sjemenke. Plodovi su kao i cvjetovi vrlo uočljivi. Rasprostiranje i stanište: Posvuda je rasprostranjena od nizinskog do planinskog područja. Javlja se u većim ili manjim grupama, uz ljudska naselja, rubove šuma, putove i obale rijeka, na zapuštenim mjestima, na kamenitim obroncima i različitim tlima.
Sličnog je kemijskog sastava kao crna i crvena bazga. Svi dijelovi sadrže gorke tvari, eterično ulje i razne šećere te tvari koje djeluju diuretički, purgativno i izazivaju mokrenje. Plodovi sadrže gorke tvari, eterično ulje, tanine, šećer, organske kiseline, pektine, glikozid sambunigrin i antocijan sambucijanin.
Za ljekovite potrebe služe plodovi, listovi, cvjetovi i korijen abdovine. Korijen se iskapa u rano proljeće ili jesen. Cvjetovi se sabiru za vrijeme cvatnje, a to praktično znači cijelo ljeto, listovi u jesen, a plodovi kada su potpuno zreli.
O upotrebi abdovine različita su mišljenja. Jedni je ne preporučuju, a drugi joj daju veliku vrijednost. Vrlo je važno da se danas abdovini daje značenje zbog antimikrobnog i antipatogenog djelovanja, tj. djelovanja protiv unutrašnjih infekcija uzrokovanih bakterijama. Još joj je veće značenje po tome što njeni sastojci imaju jako citostatičko djelovanje i da se kao takva rabi u kemoterapiji.
Abdovini se pripisuje učinkovitost u liječenju mnogih bolesti. Ona je na prvom mjestu sredstvo za izlučivanje vode, znoja, žuči i otrovnih tvari. Pripravci od korijena i nadzemnih dijelova uzrokuju pojačano lučenje mokraće što je korisno kod nagomilavanja mokraćne kiseline i vodene bolesti uzrokovane oboljenjem bubrega.
Čaj od lišća koristan je kod oboljenja dišnih putova i katara pluća. Značajno je da je list djeluje kao čistač jetre i regulator funkcije bubrega. Čaj od cvjetova također pospješuje mokrenje, liječi organe za disanje, a koristan je i za smirivanje visokog krvnog tlaka. Bobicama se također pripisuje pospješivanje mokrenja, izazivanje znojenja i čišćenje organizma. Od boba se može napraviti sirup, sok i pekmez. Ti pripravci također pospješuju izlučivanje mokraće i plinova, a služe i kao lijek protiv šećerne bolesti. Od plodova se mogu napraviti kašasti oblozi koji služe protiv gljivičnih bolesti prstiju i nogu i za skidanje bradavica. Iz boba, cvjetova i korijena može se prirediti i ljekovita rakija.
Abdovina u propisanim dozama ne izaziva štetne posljedice. Ne bi je smjele uzimati osobe sa žučnim komplikacijama, osobe slabog želuca i one s aktivnim čirom na želucu.
Abdovina se koristi i za liječenje životinja kod oboljenja crijeva, gušterače, bubrega, žuči i dišnih organa. Vrijedno je znati da se abdovina konjima daje kod upale crijevnog trakta i bolesti probavnog sustava uzrokovanih raznim parazitima.
Pozdrav, ogromna Vam hvala za ovaj clanak, naucio sam ono bas sto me zanimalo generalno, mozda i uzrokujete poboljšanje necijeg zivota! Zanimaju me pripremni koraci za ovu biljku, kako je olakse pronaci, upravo veceras sam takvu ubrao na rubu sume uz put, lijep komad pelcera sa zrelim plodom, stavio sam u casu vode s zlicom meda, valjda ce ju to odrzati zivom ili ce pustiti korijen novi…Mene zanima obrada te biljke, njezin caj, rakija, dzem..Iznimno bih bio zahvalan na Vasoj paznji i vremenu. Lijep Pozdrav.