Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze

70

Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?

To su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove loze. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja.

Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. Bolest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.

Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij), u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr. Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda šire zarazu. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze.

Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale, pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku, stalno smanjujući urod, a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja), na početku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije.

Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu.

Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Bakreni Dithane WP i dr. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Dakonil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.