Zob, skromna kultura koja ne traži puno

79

Zob je najcjenjenija u ishrani konja. U odnosu na ostale žitarice zrno zobi ima 2-3 puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije.

zob

Osim kvalitetnog zrna, i sama stabljika zobi predstavlja kvalitetniju krmu od ostalih žitarica. Stoga se zob često sije za zelenu krmu, sama, ili u smjesi s lucernom, djetelinom ili stočnim graškom. U našoj zemlji, poznata je i kombinacija fakultativne ozime zobi s grahoricom.

Međutim, moramo biti realni i priznati da ova žitarica gubi ekonomsku važnost. Površine zasijane njome iz godine u godinu se smanjuju. Istraživan je utjecaj grahorice i zobi u plodoredu na pedofizikalne, pedomehaničke i pedokemijske značajke. Obavljena su dvogodišnja istraživanja na proizvodnoj površini od 4 ha, gdje su za svaku kulturu posebno u tri navrata uzimani pojedinačni uzorci tla za fizikalne i kemijske analize tla. Paralelno su uzimani prosječni uzorci za kemijske analize. Grahorica je, kao prva kultura i pretkultura za zob, ostavila povoljne uvjete u tlu.

U vrijeme žetve i na početku vegetacije ustanovljena je najmanja opasnost od stvaranja pokorice i zbijanja tla uslijed obrade, a sadržaj dušika povećan je za 20 posto. Zob je kao naredna kultura u plodoredu uvjetovala pogoršanje stanja prvenstveno kemijskih značajki tla. Nakon žetve zobi također je ustanovljena povećana opasnost od stvaranja pokorice i zbijanja tla uslijed obrade.

Zrno zobi je među žitaricama najbolji izvor kalcija, koji zajedno s drugim mineralima (P, Fe, K, Mg, Zn) doprinosi zdravlju zubiju i kostiju. Osim toga, to je žitarica koja sadrži najviše masnih kiselina (oleinsku i linolensku) koje su raspoređene u izvrsnom omjeru. Bogata je i vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi i poboljšanje probave. Sastav ugljikohidrata unutar zobi je takav (škrob i vlakna), da se oni sporo probavljaju i sporo ulaze u krv, čime se osigurava stalan izvor energije, bez naglih promjena šećera u krvi i hipoglikemičnih stanja, kao što je to slučaj kod rafinirane hrane.

Kvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju zobi posebnu važnost. Zrno zobi odlična je stočna hrana, ali sve se više se upotrebljava i u ljudskoj prehrani.

U ishrani stoke i slama je zobi krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama. Proizvode se uglavnom jare forme zobi no postoje i ozime sorte. Biološki minimum za klijanje je na samo 1-2 °C, a kako se biljka razvija, povećavaju se i zahtjevi za toplinom. Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa.

Vrlo dobro razvijen korijenov sustav ima veliku sposobnost usvajanja hraniva, stoga dobre rezultate daje i na siromašnim tlima te kiselim tlima s nižim sadržajem pH. U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Dobri predusjevi su rane okopavine (krumpir …), višegodišnje leguminoze. Strne žitarice nisu podesne pretkulture, a sama zob vrlo je loš predusjev za sve strne žitarice jer jako iscrpljuje tlo. Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije.

Monokulturu ne podnosi kao ni ostale strne žitarice. Najsigurniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla. Za izgradnju 100 kg zrna i odgovarajuću količinu slame zobi treba osigurati oko: 2,5 kg N,0,8 kg P2O5 te 0,8 kg K2O. Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba kako slijedi: do 100 kg/ha N, 90-100 kg/ha P2O5 te 90-100 kg/ha K2O.

U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (NPK 15:15:15; 18:18:18 .). Jedna prihrana isključivo dušičnim (N) gnojivima (KAN) u vrijeme busanja. Gnojidba pred sjetvu 100 kg/ha NPK 15:15:15.

Zob treba sijati što ranije, a optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna, jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo. Ozima zob sije se na dubinu 3-4 cm, a jara nešto pliće. Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na razmak redova 8-12 cm. Sije se na sklop od 500-550 klijavih sjemenki/m2, to odgovara 120-160 kg/ha sjemena.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.