Agrotehnika i uzgoj riže

3413

Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do 1.8 m visoko. Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i subtropsko područje Afrike i Azije, no raste i u Europi, npr. u Italiji i Makedoniji te u Americi.

Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%) i Indija (20%) i Indonezija (9%).

Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnate mahunarke.

Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je provesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem.

U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom dušika, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih priroda (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha dušika, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva te polovicu dušičnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani.

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 – 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlaanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 – 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva.

Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem.

Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena. Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku rujna, a kasniji u drugoj polovici rujna. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prirode, čak više od 10 000 kg/ha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.