Palež klasa pšenice

Cvatnja pšenice traje oko 10-tak dana i ako u tom periodu prevladava promjenjivo vrijeme sa čestim oborinama i višim temperaturama, tada postoji velika opasnost za pojavu paleži klasa.

Najopasniji i najčešći uzročnik paleži klasa je Fusarium graminearum. Ovaj uzročnik može zaraziti čitav klas ili dio klasa. Zaraženi dijelovi gube zelenu boju postaju slamnato žuti (bijeli) i na njima se javlja narančasta ili ružičasta prevlaka (sporonosni organi). Kasnije se na zaražene dijelove nasele gljive čađavice pa klasovi dobiju crnu boju. Kod jakog napada u usjevu pšenice neposredno nakon cvatnje u mliječnoj zriobi već izdaleka možemo uočiti bolesne, bijele klasove u odnosu na zdrave zelene., navode iz Savjetodavne službe.

Štete se manifestiraju smanjenjem prinosa jer napadnuti klasovi imaju manji broj zrna ili su napadnuta zrna štura, a smanjuje se i klijavost. Kao drugi vid šteta imamo pojavu mikotoksina koji su izuzetno štetni u ishrani ljudi i stoke. Uvjeti koji pogoduju pojavi ove bolesti su cvatnja, dosta kiše (bar 5 mm), visoka relativna vlaga zraka (85 %) uz temperature oko 25° C.

Uzročnik Microdochium nivale koji izaziva „snježnu plijesan“ također može prouzročiti simptome paleži klasa, iako napada i sve ostale organe pšenice. Za razliku od prethodnog uzročnika manje je agresivan, a simptomi se uočavaju samo na dijelovima klasa. Tom uzročniku za infekciju u doba cvatnje trebaju nešto niže temperature (15-18 ºC). Prema podatcima struke taj uzročnik ne stvara mikotoksine no ukoliko u većoj mjeri ostane na ili u sjemenu, može znatno smanjiti nicanje.

Treći uzročnik Fusarium poae nema toliki utjecaj na gubitak uroda, klijanje i nicanje pšenice već je važan zbog stvaranja mikotoksina, a njegova pojava ne ovisi o kiši u cvatnji pšenice pa se može naći na klasovima kada ove dvije vrste nisu prisutne. Suzbijanje ovih uzročnika je kompleksno jer obuhvaća i neizravne mjere i izravne tj. kemijske mjere suzbijanja. Kao jedna od najznačajnijih neizravnih mjera jest plodored u kojem se pšenica ne bi trebala sijati iza kukuruza (jer je i on domaćin Fusarium vrsta) i bijelih žitarica. Ukoliko se ne poštuje takav plodored, tada je potrebno žetvene ostatke duboko unijeti u tlo jer se uzročnici zadržavaju na žetvenim ostacima i tlu.

Također je potrebno rabiti i deklarirano sjeme kao i otporne sorte (tu se radi o sortama čija se cvatnja ne poklapa sa letom spora). Kao izvor zaraze mogu biti i neki korovi (mračnjak, ambrozija, sirak i dr.), znači da u prirodi postoji veliki potencijal za pojavu ovih bolesti. Za dobru zaštitu protiv ove bolesti potrebno je pratiti dugoročniju vremensku prognozu od samog početka klasanja, voditi računa o pretkulturi i na osnovu toga odabrati odgovarajući fungicid.

Kemijsko suzbijanje potrebno je provoditi od početka pa do pune cvatnje žitarica. Najbolje bi bilo da klas bude potretiran sa svih strana , što znači da treba voditi računa o jačini vjetra, dozi pripravka, vremenu tretiranja, količini vode ( 250 – 300 l/ha). Kod odabira pripravaka treba znati da će svaki registrirani pripravak za ovu bolest pokazati dobre učinke; ako smo se pridržavali plodoreda i ukoliko su uvjeti za zarazu slabi.