Svako biljno hranivo ima i sasvim određenu fiziološku ulogu u biljci, u slučaju nedostatka pojavljuju se i tipični znakovi nedovoljne ishrane ili gladovanja za tim hranivom.

Željezo je vrlo bitno u razvoju asimilacijske površine, odnosno zelenog lišća s 80 % željeza u biljnoj tvari nalazi se u kloroplastima. Od nedostatka željeza javlja se kloroza mlađeg lišća, a od jačeg nedostatka lišće je gotovo bezbojno i izumire.
Cink utječe na metabolizam mnogih tvari, rast biljaka, i sastavni je dio mnogih enzima. Nedostatak se manifestira kao međužilna kloroza lišća, listovi ostaju sitni, a mlađe lišće poprima oblik rozete.
Bakar je sastavni je dio mnogih enzima u oksidacijskim procesima, ima izrađen afinitet prema proteinskoj strukturi, stoga je oko 70 % bakra u biljkama vezano u kloroplastima. Nedostatak je vrlo rijedak.
Bor utječe na dozrijevanje, kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, smanjuje potrebe za kalcijem, povećava usvajanje kalija i važan je za cvatnju. Od nedostatka se deformira novo nastalo tkivo, npr. u šećerne repe izaziva suhu trulež korijena.
Klor biljke sadrže u velikim količinama, lako je pokretan u tlu i ne sudjeluje u građi organske tvari. Najveći je sadržaj klora u listu. Osjetljive biljne vrste na klor jesu vinova loza, duhan, u krumpira smanjuje sintezu škroba. Za navedene kulture i za povrće treba koristiti gnojiva bez klora (npr. 0:20:30; 7:14:21; 5:20:30; Hydro Compleks i sl.).
Magnan je sastavni dio enzima, ima važnu ulogu u fotosintetskom transportu elektrona te u redukciji nitrata (od njegova nedostatka nagomilavaju se nitrati). Nedostatak se očituje kod monokotiledona u pojavi žutih mrlja, a kod dikotiledona kao kloroza listova – osim žila lista.
Silicij pripada grupi takozvanih korisnih elemenata. Utječe na čvrstoću biljke, odnosno čvrstoću staničnih stijenki. Prema svojstvima sličan je fosforu i boru, radi toga i ima ulogu u procesima gdje sudjeluju ta dva elementa.
Molibden biljke sadrže vrlo malo, ali nezamjenjiv je u mikroorganizama koji obavljaju dušičnu fiksaciju. Nedostatak se prvo opaža kod starijeg lišća u obliku žutih i žutozelenih područja s uvrnutim rubovima lišća.
Natrij je također takozvani korisni element, utječe na vodni režim biljaka i tako na specifičan način može zamijeniti kalij. Ima ga u svim tlima.
Cobalt također pripada u skupinu korisnih elemenata. Prijeko je potreban za mikroorganizme koji sudjeluju u procesima simbiotske dušične fiksacije. Od nedostatka kobalta u tlu opada organska produkcija leguminoza.






