Postrna sjetva

Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi na ARKOD parceli postrnu sjetvu označio kao ekološki značajnu površinu, tada mora zadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Sukladno navedenom Pravilniku postrni i pokrovni usjevi definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene niže u tekstu, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz sljedeće uvjete:

• postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine
• sjetva postrnih i pokrovnih usjeva treba biti obavljena u razdoblju između 1. lipnja do 1. rujna godine za koju se podnosi zahtjev, dakle između 1.6. i 1.9.
• kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

Postrne kulture mogu se koristiti na sve uobičajene načine (stočna hrana, pčelinja paša, zelena gnojidba i dr.). Za postrne/pokrovne usjeve u okviru održavanja ekološki značajnih površina (EZP), priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta:

• žitarice:zob (Avena sativa), raž (Secale cereale), pšenoraž (Triticale), ječam (Hordeum vulgare)
• trave: talijanski ljulj (Lolium multiflorum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače (Poa spp.)
• rod kupusnjača: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), krmna rotkva – Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis), uljana rotkva (Raphanus sativus), kanola (Brassica napus ili B. rapa), ozima repica – Perko (Brassica rapa L., cv. Perko);
• leguminoze – grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense),
krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus)
• ostalo: facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

U tekstu je navedeno da su postrni i pokrovni usjevi mješavine koje se sastoje od barem dvije gore navedene vrste. Među nabrojenim vrstama ne nalazi se kukuruz, uljana repica, a ni pšenica!

Mješavina se mora sastojati od najmanje dvije, ali u mješavini može biti i nekoliko odabranih vrsta u različitom omjeru.

Prilikom sjetve potrebno je voditi računa o: krupnoći sjemena, dubini sjetve, normi sjetve uobičajenom međurednom razmaku pri sjetvi za odabrane vrste koje se mogu naći na tržištu. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla.

Norma sjetve ovisi i zahtjevima pojedine odabrane vrste i o sastavu smjese, a detaljnije informacije i pomoć poljoprivrednik može potražiti kod proizvođača/oplemenjivača/distributera sjemena ili kod poljoprivrednog savjetnika.

Ovisno o sastavu mješavine, sjetvu nekad nije moguće obaviti u jednom prohodu. Krupnoća (masa 1000 sjemenki) i oblik sjemena presudni su za takvu odluku.