Gnojidba djetelinsko – travnih smjesa (DTS)

43

Djetelinsko travne smjese (DTS) su sastavljene od trava i djetelina čija je prvenstvena namjena hranidba preživača. Ove smjese imaju cijeli niz prednosti u usporedbi sa uzgojem čistih kultura trava i djetelina.

Istraživanja pokazuju da DTS daje 20-ak % veći prinos ST (suhe tvari) nego čiste kulture, a visina prinosa je manje podložna variranju, posebno ako se radi o smjesama sa većim brojem komponenti. Djetelinsko travne smjese manje poliježu i lakše se kose, a isto tako najčešće daju krmu bolje kvalitete, dobro energetski izbalansiranu i bolje probavljivosti u usporedbi s čistim kulturama trava i djetelina.

Uz korištenje u zelenom stanju pogodne su i za siliranje, spremanje sjenaže i sijena. Osim što je DTS jeftina i kvalitetna hrana domaćim životinjama ona ima i cijeli niz ostalih povoljnih učinaka. Svojim razgranatim korijenom štiti tlo od erozije, a njena gusta nadzemna masa stvara pokrov koji guši korove na uzgajanoj površini. Korijenje različitih trava i djetelina u smjesi raste na različitim dubinama tako da dolazi do boljeg i dubljeg rahljenja tla težeg mehaničkog sastava i popravljanja vodozračnog režima u tlu.

Budući da različite trave i djeteline trebaju hraniva u drugačijem omjeru tu je DTS u prednosti jer su pojedine njegove komponente u stanju iskoristiti teže pristupačna hraniva, a zbog boljeg korištenja hraniva njihovo ispiranje u dublje slojeve je svedeno na minimum kao i gubitak vlage iz tla.

Iz svega navedenog vidljivo je da je DTS odlična predkultura za sve ostale kulture i poželjno je njeno uvrštavanje u plodored. Najpovoljnije vrijeme sjetve je druga polovica kolovoza i rujan, izuzev na površinama koje će veći dio zime biti pod vodom i tada je bolje odabrati proljetni rok sjetve.

Produktivnost zasijanih djetelinsko travnih smjesa značajno zavisi od intenziteta gnojidbe. Kada se DTS zasijava na oraničnom tlu treba je gnojiti kao i oraničnu kulturu. Najtočnije preporuke o količini gnojiva koje je potrebno primijeniti u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi tla moguće je dati tek na osnovu rezultata analize tla, no okvirno to su sljedeće količine hraniva koje bi trebalo osigurati gnojidbom: 50-60 kg/ha N, 130-160 kg/ha P2O5, 150-200 kg/ha K2O.

Gnojidba u vegetaciji kod DTS-a s većim udjelom trava provodi se iza svakog otkosa sa po 30-50 kg N jer dušik potiče rast visokih trava koje čine osnovu krme, dok se visoki prinosi i dobra kvaliteta krme kod DTS-a sa visokim udjelom djetelina postiže i uz smanjenje gnojidbe ili uz potpuno izostavljanje gnojidbe dušičnim gnojivima iza otkosa. Gnojidba koja se nikako ne bi trebala izostaviti je primjena 50-70 kg/ha P2O5 i K20 rano u jesen u obliku kompleksnih NPK gnojiva sa manjim udjelom dušika.

Orijentacijski bi se gnojidba DTS-a prije sjetve trebala sastojati od osnovne gnojidbe u kojoj se može primijeniti 400-500 kg/ha NPK 7-20-30 i predsjetvene gnojidbe u kojoj se može primijeniti NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količini 150-200 kg/ha ili Petrokemijas u količini 100 – 150 kg/ha. Početkom vegetacije iduće godine, čim to dozvole vremenski uvjeti, potrebno je primijeniti 100 – 200 kg/ha KAN-a ili ASN-a.

Kada se livada počne kositi, potrebno je nakon svakog otkosa primijeniti 100 – 200 kg/ha KAN-a ili ASN-a. U gnojidbi nakon otkosa umjesto KAN-a i ASN-a može se koristiti Petrokemijas u količini 150 – 250 kg/ha ili UREA u količini 80 – 100 kg/ha. Osim navedenih granuliranih gnojiva iza otkosa se može primijeniti i tekuće mineralno gnojivo UAN u količini 80-100 l/ha uz uvjet da se primjenjuje zajedno s vodom (preporučeni omjer 1:3, UAN: voda) i da je tratina visine 10 – 15 cm.

U prvom dijelu vegetacije preporuča se gnojidba većom količinom dušičnih gnojiva, a u drugom, toplijem ljetnom djelu primjenjuje se manja količina gnojiva jer je zbog suše i visoke ljetne temperature učinak gnojidbe umanjen.

Važno je istaknuti da je u ranojesenskom periodu potrebno primijeniti NPK formulacije s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. U ovom periodu se može primijeniti 300-400 kg/ha NPK 7-20-30. Ova gnojidba je značajna radi stvaranja veće koncentracije sokova u korijenu i kruni korijena što sprječava smrzavanje biljke, a isto tako je poticajna za stvaranje što većeg broja skraćenih izboja kako bi tratina u zimu ušla što kompaktnija i u što boljoj kondiciji. Ukoliko su livade zasnovane na laganim tlima postoji opasnost da će doći do odnošenja ili ispiranja hraniva, stoga se preporuča ovu gnojidbu obaviti rano u proljeće.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.