Radovi na travnjacima poslije zime

Prije nego počne sezona napasivanja, dobro bi bilo odraditi određene mjere njege na travnjacima. Te mjere uključuju: odvodnju suvišnih voda s vlažnih i močvarnih travnjaka, uklanjanje kamenja, suvišnog grmlja i drveća s travnjaka, ravnanje tla od: krtičnjaka, šteta uzrokovanih teškom mehanizacijom ili prevelikim pašnim opterećenjem po vlažnom tlu, šteta od divljači (divlje svinje), drljanje travnjaka, gnojidbu i kalcizaciju (ako je potrebna).

Naravno, treba voditi računa i o nadosijavanju prorijeđenih travnjaka i ogoljelih mjesta na travnjaku (divlje svinje, odroni, vađenje kamena, drveća…) te o pravovremenom početku napasivanja.

Suviše vlažni nizinski travnjaci, a pogotovo oni močvarni, imaju visoke prinose biomase, slabe hranidbene vrijednosti za preživače. Čak štoviše, travolike vrste biljaka močvarnih travnjaka sadrže silicij dioksid (kvarc), koji može kod životinja izazvati upalu sluznice probavnog trakta. Poboljšanja ovih travnjaka su teška, složena i vrlo skupa. Ovakve travnjake treba, nakon regulacije vodnog režima (sustav otvorenih kanala ili drenaža), razorati i koristiti u određenom plodoredu, kako bi se razgradio sirovi humus. U protivnom, ako izostanu melioracije, primjena samo mineralnih li organskih gnojiva, čime se često pokušava promijeniti i poboljšati biljni pokrov, nema učinka. Nakon odvodnje suvišnih voda postupno se mijenja floristički sastav. Vremenom su na travnjaku najzastupljenije biljne vrste koje vole umjerenu opskrbu tla vodom, ni suviše suho ni suviše vlažno tlo. To su obično naši najproduktivniji i najkvalitetniji travnjaci.

Najbolji način sprječavanja širenja drvenastih vrsta u travnjak je barem jedna košnja godišnje. Drveće i grmlje smanjuju proizvodnu površinu travnjaka, a kod prijave poticaja te se površine odbijaju od ukupnih, što znači manje novca. Uklanjanje drveće i grmlja može se izvesti krajem zime: sječom, krčenjem, čupanjem (najčešće pomoću mehanizacije). Sve posječene i povađene dijelove treba niti s travnjaka.

Nakon ovih zahvata nastaju veće ili manje rupe u tlu koje treba zatrpati zemljom, poravnati i površinu posijati travama i djetelinama i povaljati. Na pašnjacima treba ostaviti određeni broj drveća radi dobrobiti životinja (hlad).

Uvijek je dobro prije početka vegetacijske sezone obići i pregledati travnjake. Na travnjacima se mogu pojaviti krtičnjaci, manje ili veće neravnine i plješine pod utjecajem:
– prirodnih sila: slijeganje tla, klizanje terena, erozija, niskih temperatura
– životinja u tlu i na tlu: krtice, miševi, divlje svinje, pretjeranim gaženjem domaćih životinja
– transportnih sredstava i mehanizacije, pogotovo u vlažnom dijelu godine.

Na tim površinama dolazi do prorjeđenja sklopa travnjaka i smanjivanja potencijalnog godišnjeg prinosa krme, a otežana je i primjena redovitih agrotehničkih operacija (gnojidba, košnja, skupljanje biljne mase, utovar i transport). Manje neravnine se mogu poravnati ručno, a veće mehanizirano (drljače, ravnjači, brane, freze, …).

Poravnane veće plješine potrebno je zasijati odgovarajućim smjesama trava i djetelina i povaljati zbog sprječavanja erozije, pogotovo na nagnutim terenima. Ako smo uklanjali veće kamenje, grmlje ili drveće travnjak je na tim mjestima potrebno poravnati i nadosijati, ručno ili strojno. Ako se radi o većim površinama najbolje je koristiti sijačice za izravnu (direktnu) sjetvu trava i djetelina. Ravnanje tla i uklanjanje manjih neravnina te krtičnjaka, može se obaviti i različitim tipovima drljača.

No drljanje travnjaka ima i čitav niz drugih pozitivnih učinaka na tratinu:
– prozračuje tratinu i razbija slojeve odumrlih biljnih ostataka, čime ih izlaže bržoj razgradnji
– potiče busanje trava i gušći sklop tratine
– usitnjava i rasprostranjuje zaostalu balegu i izlaže je bržoj razgradnji

Drljanje se ne obavlja po mokrom tlu, nego treba sačekati da se tlo dovoljno prosuši da mehanizacija ne napravi veće štete od koristi.