Uloga dušika u proizvodnji pšenice

Dušik je osnovni element visokog prinosa pšenice. Poznavanje dinamike usvajanja dušika te problema gubitaka dušika ispiranjem i volatizacijom, osnovni preduvjet visokog prinosa. Za ostvarivanje visokih prinosa, pšenica treba usvojiti 120-150 kg/ha čistog dušika, uz potrebne količine drugih hraniva (fosfor, kalij, mikroelementi).

Prva primjena dušika obavlja se u predsjetvenoj pripremi tla. Primjenjuje se do ¼ potrebne količine dušika (25-30 kg/ha čistog N), što odgovara primjeni od 50-75 kg UREA/ha. Važno je da se primjena UREE obavlja neposredno prije predsjetvene pripreme. Sve kako bi se smanjili gubici dušika hlapljenjem jer je UREA hlapiva, te gubici uslijed toplog vremena mogu biti vrlo visoki (čak do 50 % u razdoblju od 7 do 10 dana).

Postupnom razgradnjom UREE u tlu i prelaskom u amonijski i nitratni oblik, osigurava se potrebna količina dušika za početni rast i razvoj pšenice u fazi nakon nicanja. Dio dušika će biti i na raspolaganju za start vegetacije nakon faze zimskog mirovanja. Ako se radi o tlima na kojima ima više organske tvari, doza UREE može se smanjiti na 25 kg/ha ili u potpunosti izostaviti. Isto tako, ako je pretkultura kukuruz koji ostavlja veliku masu ostataka nakon žetve (te se tretira primjenom UAN-a), nije potrebno dodavati UREU u predsjetvenoj pripremi tla. Druga faza primjene dušika (N) odvija se u proljeće, nakon završetka faze zimskog mirovanja pšenice. Ovo je ključno razdoblje u gnojidbi pšenice dušikom jer će izravno utjecati na visinu i kvalitetu prinosa. Uglavnom se primjenjuje prihrana dušikom u 2 ili 3 faze.

Brojna istraživanja pokazuju da visina prinosa najviše ovisi o broju zrna u klasu (85-90 %). Međutim, vrlo često, zbog nedostatne prihrane dušikom, pogotovo u fazi vlatanja, dolazi do negativne korelacije broja zrna i mase zrna. Stoga je pravilna prihrana u fazi busanja i vlatanja važna za visoki prinos.

Procjena raspoloživosti dušika u tlu prije prihrane u fazi busanja i vlatanja, utvrđuje se Nmin metodom. I to neposredno prije kretanja vegetacije (kraj zimskog mirovanja) i neposredno prije početka faze vlatanja. Ovom metodom utvrđuje se raspoloživa količina nitratnog (N-NO3) i amonijskog (N-NH4) oblika dušika. Također se određuju i potrebne doze i oblik dušika za prihranu.

U prvoj prihrani pšenice ne preporuča se primjena UREE, zbog toga što su biljke pšenice suviše male da bi amidni oblik dušika mogle ugraditi u organsku tvar. Za ugradnju amidnog/amonijskog dušika u organsku tvar potreban je visok intenzitet metabolizma, i temperatura tla iznad 5°C.