Proizvodnja duhana

Proizvodnja duhana podrazumijeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji.

Postoje kultivari duhana kratkoga dana, kultivari dugoga dana i neutralni kultivari. Duhan treba mnogo svjetlosti, pa će u pregustom sklopu ili zasjenjen (korovima, okolnim drvećem i sl.), reagirati smanjenim porastom, tanjim, manjim i finijim listovima, što se može koristiti za izradu cigareta posebne kvalitete. Bolja osvijetljenost povećava fotosintetsku aktivnost i nakupljanje ugljikohidrata, što povećava prirod i kvalitetu lista.

Za klijanje potrebna je minimalna temperatura od 5 °C, a praktični minimum, pri kojem sjeme duhana mnogo brže klija i niče iznosi 12 °C. Optimalna temperatura za klijanje je između 25 i 28 °C. Biljke duhana ne podnose niske temperature, pa stradaju čim se temperatura spusti na -1 °C.

Kada počne berba, potrebe za vodom smanjuju se sve više kako odmiče faza sazrijevanja. Ako postoje mogućnosti za navodnjavanje, u slučaju suše treba obaviti navodnjavanje u vrijeme intenzivnog vegetativnog porasta.

Duhan najbolje uspijeva na lakšim, strukturnim, rahlim i prozračnim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije. Najbolji položaji za uzgoj duhana su tla na brdskim i ostalim nagnutim položajima. Današnje sorte duhana i jednog i drugog tipa zahtijevaju teža i plodnija tla, naročito Burley, no starije sorte Virdžinija tipa bolje uspijevaju na lakšim i pjeskovitim tlima.

Nakon otkrića Amerike 1492. duhan postaje najrasprostranjenija nejestiva uzgajana biljka i dalje se širio diljem svijeta:
– godine 1518. duhan je donesen u Europu (Portugal).
– godine 1550. uzgoj se širi na Južnu Ameriku.
– godine 1570. počinje uzgoj u Africi.
– godine 1600. duhan se uzgaja i u Kini, Japanu i Indoneziji.

Sultan Sulejman II. 1687. uvodi prve poreze na duhan. Godine 1827. Jean Nicotu u duhanu je otkrio alkaloid koji je po njemu dobio naziv nikotin, a u međunarodnu uporabu ulazi naziv (lat. Nicotiana tabacum).

Duhan se dobro prilagođava klimi i tlu, ali se prema uvjetima uzgoja mijenjaju njegova morfološka svojstva. Slabiji duhan sadrži manje od 1 % nikotina, srednje jak između 1 i 2 %, a jak više od 2 %. Dobar duhan ne smije imati više od 8 % bjelančevina jer zbog njih slabije izgara, neugodnog je mirisa, gorkog okusa i podražava kašalj.

Duhan se uzgaja radi lišća koje poslije sušenja, sortiranja i fermentacije služi kao osnovna sirovina za izradu cigareta, cigara i drugih sličnih sredstava. Uživa se zbog specifičnog i kompleksnog fiziološkog djelovanja nekih sastojaka lista na središnji živčani sustav čovjeka. Od kemijskih sastojaka lista najvažniji je nikotin, izvanredno toksičan alkaloid, koji unesen pušenjem ili na drugi način u ljudski organizam u umjerenoj količini djeluje umirujuće ili nadražujuće, u zavisnosti od stanja živčanog sustava. Uživanju duhana doprinose i drugi sastojci lista, kao što su eterična ulja, smole i drugi. Iz lišća i otpadaka prerade duhana za pušenje dobiva se čisti nikotin, koji služi kao insekticid u domaćinstvu i zaštitu bilja (nikotinol) te kao sirovina u farmaceutskoj industriji.

U našim se krajevima tipovi duhana virginia i burley proizvode, odnosno uzgajaju, u Podravini, Požeškoj kotlini te istočnoj Slavoniji. Primarna proizvodnja (uzgoj duhana) obavlja se na selu, na oko 1000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Hrvatski duhani d.d., kao nositelj proizvodnje duhana, registrirani su za uzgoj i obradu lista duhana te s kooperantima svake godine ugovaraju proizvodnju i otkup. Otkup duhana organiziran je u trima otkupnim centrima – u Virovitici, Kutjevu i Pitomači, a proces obrade duhana stacioniran je u Poslovnom centru u Virovitici. Najrasprostranjeniji tip duhana u svijetu je duhan flue cured. Gotovo 60 posto ukupne svjetske proizvodnje otpada na taj tip duhana.