Zaštita pšenice od bolesti

77
Spread the love

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih.

Najčešće bolesti na pšenici su:
Bolesti koje napadaju klasove i zrna: (lat. Ophiobolus graminis, lat. Fusarium nivale, lat. Ustilago tritici, lat. Tilletia tritici, lat. Tilletia laevis, lat. Erysiphae graminis, lat. Septoria nodorum)
Bolesti koje napadaju mlade biljke: (lat. Septorium nodorum,lat. Fusarium nivale, lat. Helminthosporum sativum, lat.Pythium sp.)
Bolesti osnove busanja i korijena: (lat. Rhisoctonia solani, lat. Cercosporella herpotrichoides, lat. Fusarium nivale, lat. Fusarium roseum, lat. Pythium sp., lat. Ophyobulus graminis, lat. Basidomicete ssp.)
Bolesti lista, rukavca lista i stabljike:(lat. Heminthosporum gramineum, lat. Erysipae graminis, lat. Septoria tritici, lat. Puccinia triticina, lat. Puccinia graminis).

Crna hrđa pšenice
(lat. Pucinia graminis tritici)

Rasprostranjena je u svim uzgojnim područjima svijeta. Često izaziva epidemiju na pšenici. Ova vrsta hrđe je prvenstveno bolest vlati i rukavaca, a u manjoj mjeri zarazi list. Crna hrđa prezimljuje u obliku teleutospora na ostacima poslije žetve.

Mjere zaštite: sjetva otpornih sorata, uništavanje prijelaznog domaćina, duboko zaoravanje žetvenih ostataka.

Pepelnica pšenice
(lat. Erysiphe graminis)

Uništava prosječni prinos pšenice od 6 – 10%.

Simptomi: znaci bolesti uočavaju se već na jesenskom sijevu. Na zaraženom klasu stvara se svijetlo-siva prevlaka najčešće pored glavne nervature lista. Prevlaku sačinjava splet hifa na kojem se razvija obilje spora koje prekrivaju cijelu lisnu masu.

Mjere zaštite: plodored 2 godine, sjetva otpornih sorata, spaljivanje ili zaoravanje žetvenih ostataka, te izbjegavanje gustog sklopa, primjena fungicida.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.