Optimalna tjelesna kondicija može se postići ako se strategija hranidbe bazira na pojedinačnoj hranidbi krava prema trenutnim potrebama i ako se velika pažnja pridaje sprečavanju zdravstvenih poremećaja.
Optimalna tjelesna kondicija u trenutku telenja prijeko je potrebna ako se želi postići efikasna prozvodnja mlijeka, dobro zdravlje i rasplodna sposobnost krave u nadolazećoj laktaciji. Takva krava ima nakon telenja izvrstan apetit i jede velike količine krme što je od presudne vaûnosti za zadovoljenje rastućih energetskih potreba u ranoj laktaciji.
Krivulja optimalne tjelesne kondicije krave tjekom laktacije gotovo je potpuno suprotna laktacijskoj krivulji. To znači da nakon telenja povećanjem dnevne proizvodnje mlijeka tjelesna kondicija krave opada, a u drugom dijelu laktacije, kad se dnevna proizvodnja mlijeka smanjuje, tjelesna se kondicija krave popravlja, napominju iz Savjetodavne službe.
Rana laktacija
Proizvodnja mlijeka značajno se povećava od dana telenja na dalje. Mliječnoj kravi prijeko su potrebne dostatne tjelesne rezerve da bi postigla öto viši vrh laktacije i zadržala relativno visoku proizvodnju mlijeka do zasušenja (dobru perzistenciju). Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka (vrh laktacije) mliječne krave obično postižu između 4. i 6. tjedna nakon telenja, a maksimalni apetit postižu tek između 8. i 12. tjedna laktacije. Rezultat manjeg unosa hrane od potreba koje određuje visina proizvodnje mlijeka jest negativna energetska bilanca. Zbog toga krava aktivira masne rezerve da bi podmirila energetske potrebe i zato joj kondicija pada.
U razdoblju rane laktacije visokoproizvodne krave moraju dobivati ukusne i dobro izbalansirane obroke visokog sadržaja energije da bi se öto veći dio energetskih potreba podmirio hranom. Time se negativna energetska bilanca i gubitak tjelesne kondicije smanjuju na prihvatljivu razinu, što značajno pridonosi poûeljnom zdravstvenom i rasplodnom stanju krave.
Ponovno nakupljanje tjelesnih rezervi
Oko 90-og dana laktacije mogućnost konzumacije krme dovoljna je da zadovolji potrebe krave na hranjivim tvarima. Nakon 90-og dana laktacije dnevna proizvodnja mlijeka lagano se smanjuje, a mogućnost konzumacije krme ostaje na razmjerno visokoj razini, što rezultira pozitivnom energetskom bilancom. Tjelesne rezerve koje su potrošene tjekom rane laktacije sada se ponovno nakupljaju i kondicija se krave poboljšava.
Krave visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka koriste veći dio hranjiva za sintezu mlijeka nego za nakupljanje tjelesnih rezervi od krava nižeg genetskog potencijala. To valja imati na umu kod planiranja strategije hranidbe, odnosno formiranja proizvodnih i hranidbenih skupina unutar stada.
Rast tjelesne kondicije
U zadnjoj trećini laktacije krava može pojesti značajno veće količine krme od potreba na hranjivim tvarima. To dovodi do poboljšanja tjelesne kondicije, ali ne smije se dozvoliti pretjerano ìzamašćenje krave. Zato u tom razdoblju krave treba hraniti obrocima niže energetske vrijednosti (npr. smanjiti količinu kukuruzne silaže). Tijekom suhostajnog razdoblja krave ne smiju niti povećavati niti smanjivati tjelesnu kondiciju. Drugim riječima, krava se treba teliti u kondiciji u kojoj je zasušena.