Planiranje proizvodnje krme na farmama

Kao vrlo važan čimbenik managementa je planiranje proizvodnje krme. U tom smislu nedostaje kvalitetno planiranje proizvodnje krme u odnosu na kapacitete (potrebe) staje.

Primjerice kukuruzne silaže na većini OPG-a nema dovoljno u hranidbi za cijelu godinu, a time nema stabilnosti hranidbe. Lucerna kao kraljica kultura, s obzirom na kvalitetu izvrsno doprinosi proizvodnji ukoliko je ima u hranidbi. No, kisela tla koja uglavnom prevladavaju u našem najvažnijem mliječnom bazenu na sjeverozapadnom dijelu RH nepogodna su za lucernu. Loša je i situacija zbog nedovoljnog ulaganja u kalcifikaciju.

Za poboljšanje managementa svaki se nositelj gospodarstva ili upravitelj farme treba pobrinuti da ima pomno planiranu proizvodnju krme. Za svaku novu sezonu sjetve treba planirati površine u skladu s kapacitetima grla u staji. Kukuruzna silaža kao energetska voluminozna krma treba biti prisutna u hranidbi radi stabilne hranidbe tijekom cijele godine odnosno do nove silaže. Okvirno za 6 krava treba imati na raspolaganju oko 1 ha silaže. Skladištenje hrane na gospodarstvima vezano je uz objekte koji su za to na raspolaganju. Uglavnom, nedostaje kvalitetnih skladišta, previše je improvizacija, a primjer su silo hrpe za skladištenje silaže s velikim gubicima.

Općenito, inputi su veliki, a malo silosa prilagođeno je potrebama farmi. Kod visoke vlage zrna kukuruza, visoki su troškovi sušenja, a potencijalna su opasnost mikotoksini.

Korištenje mehanizacija na farmi u svrhu proizvodnje krme predstavlja na našim gospodarstvima vrlo bolnu točku s obzirom da postoji prekapacitiranost mehanizacijom. Svi žele imati sve strojeve, što također bitno utječe na preopterećenost cijene koštanja proizvodnje. Uz to na većini je gospodarstava mnoštvo starih strojeva uz česta kvarenja. Nužno bi bilo, kao što je to u gotovo svim razvijenijim zemljama koristiti specijalizirane tvrtke za mehanizacijske usluge (koriste se prema principu kontraktora u Europi).

Udruživanje poljoprivrednika predstavlja još uvijek neiskorišteni potencijal naše poljoprivrede jer gotovo da i nema udruživanja na komercijalnoj osnovi. Preveliki su inputi kod nabave repromaterijala, stočne hrane, potrošnog materijala, a to je i osnovni razlog za zajedništvo istovrsnih proizvođača.

Također, pred proizvođačima je velika mogućnost organiziranja prema tržištu. No, nepovjerenje prema zadrugama i samima sebi teško dovodi do dogovora.

Konačno, u managementu proizvodnje mlijeka, velika je uloga upravitelja, nositelja PG-a jer donosi osnovne odluke u poslovanju na farmi. Njegove odgovornosti su planiranje poslovanja, provođenje plana te kontrola odnosno praćenje rezultata. Nakon cjelovite analize gospodarstava, potrebno je pripremiti prijedloge za poboljšanje managementa.

Za uspjeh u proizvodnji vrlo je važno znanje implementirano u tehnologiju proizvodnje mlijeka te suradnja sa specijaliziranim savjetnicima za stočarstvo Hrvatske poljoprivredno- šumarske savjetodavne službe koja zasigurno može doprinijeti povećanju
proizvodnje mlijeka na farmama te padu određenih grupa troškova.