Pčelinji otrov

700

Pčelinji otrov je čisti proizvod organizma pčele. On je izlučevina žalčanog sustava koji ima osnovnu biološku ulogu u štićcnju pčelinje zajednice od neprijatelja.

pcele

Budući da ima ulogu “oružja”, žalčani sustav je dosta složene građe i izvana jako zaštićen. Cjelokupni žalčani sustav nalazi se na završetku trbuha i prekriven je posljednjom (desetom) leđnom i trbušnom ljuščicom. Žalac imaju samo ženski članovi pčelinje zajednice radilice i matica. Trutovi ga nemaju. Po svojoj građi žalac je u stvari modificirana lijegalica koju posjeduju ženke mnogih insekata, a tijekom evolucije promijenila je namjenu. Žalčani sustav pčele sastoji se od neparnog žalčanog žlijeba.

On je nepokretan, a izgledom podsjeća na sanjke. Na krajevima žlijeba, sa svake strane, nalaze se parne hitinske duguljaste pločice koje ga prekrivaju i štite. U samom žlijebu nalaze se dvije žalčane igle. One su duge oko 2 mm, a sa strane imaju po deset oštrih zubaca čiji su vrhovi okrenuti prema glavi pčele. Žalčane igle matice imaju tri zupca. Gornji dijelovi žalčanih iglica zavijeni su u stranu i vezani s parnim hitinskim pločicama na kojima se nalaze jaki mišići koji guraju iglice i na taj način pčela može ubadati neprijatelja ili se obraniti od napadača. Žalčane igle i mišići su pokretni dijelovi sustava.

Na žalčani sustav nastavlja se otrovna žlijezda koja se sastoji od velike i male otrovne žlijezde. Obje žlijezde su kod radilica duge oko 21 mm, a kod matice čak do 30 mm. Velika žlijezda izlučuje kiseli sekret, a njezin izvodni kanal ulazi u kruškoliki rezervoar koji služi za sakupljanje i skladištenje otrova.

Mala žlijezda izlučuje alkalni sekret, a izvodni kanal ulijeva se u gornji dio žalčanog žlijeba gdje se ulijeva i kanal rezervoara velike žlijezde. Pri vrhu žlijeba nalazi se još jedna mala žljezdica čiji sekret podmazuje sanjke kojima klize iglice prilikom uboda. Žlijezde sasvim mladih i pčela preko 20 dana starosti ne izlučuju otrov. On se stvara do 20. dana, nakon toga otrovne žlijezde degeneriraju, a otrov ostaje sačuvan u kruškolikom rezervoaru.

Ako pčela ubode kukca ili koju drugu životinju iz koje može izvući žalac, potroši dio ili cijeli otrov. Može se dogoditi da nakon toga ubode nas pa reakcija na mjestu uboda postaje slaba ili nikakva i pomislimo kako smo imuni na ubod pčele, sve dok nas ponovno ne ubode pčela koja ima dovoljno otrova u rezervoaru. Smatra se da je kod neosjetljivih ljudi smrtna doza od 500 do 1500 uboda, a kod preosjetljivih je dovoljan jedan. Uz ubod pčele, slične ili iste simptome može izazvati i ubod bumbara, stršljena, ose i mrava.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.