Med od lavande

2619

Lavanda (Lavandula L.) raširena je u flori Sredozemlja i Kanarskih otoka. Ima je 20 vrsta i križanaca. Voli tople i sunčane predjele oko mora, ali su neke vrste raširene dublje u nekim zemljama europskoga kopna.

Uzgaja se u kulturi radi dobivanja eteričnog ulja koje služi u kozmetici i farmaciji. U našu zemlju lavanda je prenesena iz Francuske, uglavnom na otok Hvar, gdje je vrlo raširena i gdje je postala dobro vrelo prihoda tamošnjeg stanovništva.

Pokušala se lavanda proširiti i u primorske krajeve, ali nije uspjelo. Lavanda je gust polugrmić sa vrlo mnogo ogranaka. Listići su uski, bjelkastosivi.

Ljubičasti ili modri cvjetovi skupljeni su pri vrhu grančica u obliku prividnog klasa. Cvati u lipnju i srpnju, oko 30 dana. Nepovoljno vrijeme može da skrati cvatnju. Ide među najmedonosnije biljke što ih poznamo. Kad pred cvatnju dobro nakisne i posluži stalno lijepo vrijeme, može dati 50 kg meda po košnici. Dnevni prinosi kreću se do 6 kg. U slabijim godinama na lavandi se dobije 10—15 kg meda po košnici, dok su nepoznate godine kad ništa ne da. Zato na otok Hvar, na pašu lavande, sele pčelari iz udaljenih krajeva zemlje.

Pored vrlo dobrog medenja, lavanda ima i jednu lošu osobinu: na njoj, i za najbolje paše, matice potpuno prestanu leći i pčele redovito oslabe. Košnica bude puna meda, ali leglo i pčele gotovo nestanu. Dok jedni pčelari tvrde da pčele oslabe zbog pomanjkanja peluda, drugi to svojstvo lavande pripisuju njezinu omamljujućem mirisu koji škodi moljcima pa možda i pčelama.

Med je svijetložut, bistar i proziran. Vrlo je jakog mirisa po biljci. Ugodnog je ali malo preoštrog okusa, pa ga neki potrošači ne vole jer podsjeća na parfem. Smatra se boljom vrstom meda.

2 Komentari

  1. Poštovani,

    Vrijedi li tekst i za hibrid lavandin ili samo za pravu lavandu. Neki izvori kažu kako pčele ne idu na lavandin?

  2. Kad bi ljudi znali razliku
    Od pčele do osi’
    Tad bi mogli zaključiti
    Tko im grođze nosi

    Osa ima jake zube
    Pa grize sto hoce
    Kida meso kida ribu
    I svo slatko voće

    Dok pčela radi neumorno
    I za se’ i za drugoga
    Zasto onda ne poštovati
    Trudnika takvoga.

    Kad treba na posao
    Nju nitko ne budi
    Sama se dize
    cim zora zarudi.

    Vrijedno ide od cvijeta do cvijeta,
    Puna soka,
    Ne plašući se sto je
    Cvjetna šaškica duboka.

    I zasto onda ljudi,
    Bas mrze,Ove pčele male,
    Kad bi svakog svojim radom
    Zadovoljit znale

    Pcela sluzi covika
    I sluzit ce u viku,
    Da je ljudsko društvo takvo
    Bilo bi za diku

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.