Med od lavande

1635

Lavanda (Lavandula L.) raširena je u flori Sredozemlja i Kanarskih otoka. Ima je 20 vrsta i križanaca. Voli tople i sunčane predjele oko mora, ali su neke vrste raširene dublje u nekim zemljama europskoga kopna.

Uzgaja se u kulturi radi dobivanja eteričnog ulja koje služi u kozmetici i farmaciji. U našu zemlju lavanda je prenesena iz Francuske, uglavnom na otok Hvar, gdje je vrlo raširena i gdje je postala dobro vrelo prihoda tamošnjeg stanovništva.

Pokušala se lavanda proširiti i u primorske krajeve, ali nije uspjelo. Lavanda je gust polugrmić sa vrlo mnogo ogranaka. Listići su uski, bjelkastosivi.

Ljubičasti ili modri cvjetovi skupljeni su pri vrhu grančica u obliku prividnog klasa. Cvati u lipnju i srpnju, oko 30 dana. Nepovoljno vrijeme može da skrati cvatnju. Ide među najmedonosnije biljke što ih poznamo. Kad pred cvatnju dobro nakisne i posluži stalno lijepo vrijeme, može dati 50 kg meda po košnici. Dnevni prinosi kreću se do 6 kg. U slabijim godinama na lavandi se dobije 10—15 kg meda po košnici, dok su nepoznate godine kad ništa ne da. Zato na otok Hvar, na pašu lavande, sele pčelari iz udaljenih krajeva zemlje.

Pored vrlo dobrog medenja, lavanda ima i jednu lošu osobinu: na njoj, i za najbolje paše, matice potpuno prestanu leći i pčele redovito oslabe. Košnica bude puna meda, ali leglo i pčele gotovo nestanu. Dok jedni pčelari tvrde da pčele oslabe zbog pomanjkanja peluda, drugi to svojstvo lavande pripisuju njezinu omamljujućem mirisu koji škodi moljcima pa možda i pčelama.

Med je svijetložut, bistar i proziran. Vrlo je jakog mirisa po biljci. Ugodnog je ali malo preoštrog okusa, pa ga neki potrošači ne vole jer podsjeća na parfem. Smatra se boljom vrstom meda.

1 komentar

  1. Poštovani,

    Vrijedi li tekst i za hibrid lavandin ili samo za pravu lavandu. Neki izvori kažu kako pčele ne idu na lavandin?

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.