Vrbe imaju velik značaj za pčelarstvo

Vrbe imaju vrlo velik značaj za pčelarstvo. Gdje god u blizini pčelinjaka ima dosta raznovrsnih vrba, ondje je pčelama osigurana rana proljetna paša i dobar razvitak legla.

Takvih mjesta sa vrlo velikim skupinama vrba ima pored Dunava, Drave, Save i pored mnogih drugih rijeka i potoka. Vrba ima i na svim ostalim vlažnim terenima širom zemlje.

Od svih vrba najranija je vrba ili iva planinska (S. caprea L.). Nalazimo je do 1.000 m nadmorske visine. U nizinama i zaklonima cvati ranije. Javlja se u većim skupinama iza sječe šuma u mladim branjevinama i uz rubove šuma. Cvat ive je resa, omdljela maca sa mnogo sitnih žutih mirisavih cvjetića. Cvasti počinje u ožujku. Traje prema visinskim razlikama po 10—15 dana. Dobro medi i daje dosta peluda.

Bijela vrba (S. alba L.) može se raspoznati po bijeloj kori i krhkim grančicama. Crvena vrba (S. purpurea L.) ima crvenu koru i vrlo gipke grančice. Raste u vrbacima i proplancima nizinskih šuma. Njezine se šibe upotrebljavaju u korparstvu. Sve su vrbe dvodomne, to jest razvijaju prašničke i tučkove cvjetiće u dugim resama. List vrbe je duguljast i sitno nazubljen.

Žalosna vrba (S. babylonica L.) uzgaja se samo u nasadima. Ima oborene grane s gustim šibama. Pčele je u cvatnji dobro pohađaju. Sve vrbe cvate općenito na koncu ožujka ili na početku travnja. Cvatnja traje do 20 dana. Kad posluži lijepo vrijeme, ukupan unos s vrba može biti do 15 kg. Najbolje mede one vrbe koje stoje u vodi. Tako su godine 1966. vrbe pored Dunava dale 17 kg, a vrbe u neposrednoj blizini, koje nisu stajale u vodi, dale su samo 3 kg. Na koncu paše od vrbe pčele su vrlo sklone grabežu.

U tekućem stanju vrbov med je zatvoreno žut, malo se prelijeva na zelenkasto. Čim se izvrca, odmah se kristalizira u fine sitne kristale i poprimi sivkastu boju. U ustima po okusu podsjeća na vrbov sok. Ide među loše vrste meda.