Problemi sa maticom u proljeće

229

Veliki broj jajašaca a poslije i pčela može osigurati jedino zdrava i plodna matica, koja je iz zimskog razdoblja izašla neoštećena.

Za razvoj pčela radilica, koje će izvan košnice skupljati nektar, od položenog jajašca do prvog izleta u prirodu treba proći u prosjeku šest tjedana. To znači da će dio pčela izleženih iz jajašaca koja su položena u ovom razdoblju skupljati nektar s bagrema, koji počinje cvjetati u prvoj polovici svibnja, a jedna je od naših najznačajnijih kontinentalnih paša. Na poremećaje u kakvoći i plodnosti matice možemo posumnjati prema promijenjenom ponašanju pčela na letu, a osobito kad otvorimo košnicu prije pregleda i rukovanja s okvirima.

Ponekad se može dogoditi da je matica započela proljetno polaganje jajašaca i proljetni razvoj, poslije uginula, a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom koja bi se u ovo doba godine vrlo teško sparila, jer još nema trutova. Tada u košnici nalazimo nešto poklopljenog legla, koje najčešće nije pravilno raspoređeno u koncentrične krugove. Može se pronaći i otvoreno leglo, ako smo košnicu otvorili ubrzo po nestanku matice.

Pčele iz zajednice koje su bez matice, ili su se već pojavile lažne matice, smeteno izlaze i ulaze u košnicu, nervozno trče po po letaljci i prednjoj strani košnice kao da nešto traže, izlijeću u manjem broju i unose manje količine peluda koji najčešće nije u obliku velikih pravilnih kuglica. Kada otvorimo takvu košnicu i pustimo nekoliko mlazova dima, čuje se naglo i pojačano zujanje koje traje mnogo dulje nego što je uobičajeno kod normalnih zajednica s kojima je sve u redu. Pri daljem pregledu pčele su nervozne i agresivne, najčešće se naglo uznemire i počinju ubadati u velikom broju, slično kao i u bespašnom razdoblju. Ako uz takvo ponašanje i pregledom okvira uočimo da nema legla niti u jednom stadiju razvoja, sa sigurnošću možemo utvrditi da se radi o pčelinjoj zajednici koja nema maticu. Takve zajednice u kasnijim povoljnim pašnim uvjetima ne grade saće niti zaperke saća.

Kada je takva zajednica dulje bez matice, a dovoljno je jaka, možemo pronaći leglo u nakupinama i u različitim dijelovima košnice. U stanicama se ponekad može pronaći i više jajašaca. Ako je stanje bez matice dulje potrajalo, može se dogoditi i da su pčele poklopile leglo koje je ispupčeno iznad razine saća, što nam govori da se radi o trutovskom leglu. U jakim zajednicama s dovoljno pčela i hrane, mlađim radilicama koje se ne troše na prehranu legla, a uzimaju veće količine meda i peluda, počinju bujati jajnici. Neke od njih počinju polagati neoplođena jajašca iz kojih se razvijaju trutovi. Kako je u košnici više takvih ‘’lažnih’’ matica, trutovsko leglo nalazimo o nakupinama raspoređenima po cijeloj košnici. Takva zajednica je bez pomoći pčelara sigurno osuđena na propast.

Ako u ovom razdoblju leglo nalazimo u sredini košnice, odnosno na mjestu gdje je bilo zimsko klupko, a prema ispupčenosti vidimo da se radi o trutovskom leglu koje je uz to i nepravilno razbacano po površini okvira te temeljitim pregledom pronađemo maticu, možemo posumnjati da se radi o tzv. matici ‘’ trutuši ‘’. Razlozi zbog kojih dolazi do ove pojave su višestruki. Ako je matica stara više godina, što ne mora uvijek biti presudno, može se dogoditi da je potrošila trutovsko sjeme iz sjemenih vrećica i polaže samo neoplođena jajašca. Sljedeći razlog neoplođenosti jajašaca može biti oštećenje sjemene vrećice. Naime, pri pregledu košnice i vraćanja okvira zna se dogoditi da maticu lagano pritisnemo.

Pritisak na zadak ošteti sjemenu vrećicu, odnosno mehanizam kojim se regulira propuštanje spermija u jajovod i oplodnja jajašca. Oštećenje tijekom zime može nastati i na žlijezdama koje prehranjuju muške spolne stanice ili na dušnicima koji ih opskrbljuju kisikom pa one ugibaju.

Ponekad se dogodi da u košnici nađemo maticu koja naoko normalno izgleda i dobre je kondicije, ali u stanicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlo malo. Takva pojava u proljeće može biti prouzročena neplodnom maticom koju pčele nisu stigle zamijeniti tzv. tihom smjenom, iako su osjetile da je stara matica popustila u polaganju jajašca. Tiha smjena u rano proljeće teško može uspjeti zbog nedostatka trutova i vremena prikladnog za sparivanje. Neplodnost matice u ovo doba godine najčešće je prouzročena nozemozom. Naime, od nozemoze obolijeva i matica kojoj su uz oštećenje crijeva oštećeni i jajnici, i takvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnih stanica. Bolesna matica može postati smanjeno plodna ili neplodna. Takvu maticu moramo što prije zamijeniti, ako jačina same zajednice daje gospodarsku opravdanost takva čina. Bez zamjene, bolesna matica obično ubrzo ugiba, a ako ne ugine postaje trajnim izvorom zaraze u pčelinjoj zajednici koju smo spasili liječenjem.

Opravdano je spašavati samo zajednice koje su u proljeće brojčano jake, što znači da nisu dugo bile bez matice. Pčelinje zajednice u kojima smo uočili probleme s maticama nastojimo spasiti ili dodavanjem matica iz nukleusa, ili spajanjem sa zajednicama s maticom. Jedino ako posumnjamo da je zajednica ostala bez matice, ili je nesivost oslabila zbog nozemoze prvo moramo dijagnostički (u ovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li se o toj bolesti, pa tek onda odlučiti o načinu spašavanja. Dodavanje samih matica u kavezu je u ovo doba godine manje uspješno, jer su zajednice dulje bile bez matica pa prevladavaju samo starije pčele. Kako starije pčele teže primaju dodanu maticu, zajednici pripojimo cijeli nukleus s maticom koju dodajemo. U pravilu, uvijek slabiju zajednicu spajamo s jačom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.