Med od ružmarina

32

Ružmarin, zimrad zimzeleni je samonikli odrvenjeni grm koji raste sa mnogo šibastih ogranaka do 2 m visoko. Listovi su mu zadebljali, vrlo uski, na rubovima dolje malo svinuti.

S donje strane dlakavi, a s gornje glatki. Sadrže dosta eteričnog ružmarinova ulja koje se dobiva destilacijom, a služi u farmaciji i kozmetici. Cvjetovi su lijepe modre boje, smješteni u pršljenima između listova.

Ružmardn je biljka sredozemnog područja. Kod nas raste na dalmatinskim otocima u slobodnoj prirodi, ponekad sam, češće izmiješan s drugim grmljem u makiji. Najviše ga ima na otocima Šolti, Hvaru, Visu, Korčuli, Lastovu, djelomično na poluotoku Pelješcu, nadalje na otoku Žirju, Dugom otoku kod Božave i na Olibu. U Istri ružmarina ima oko Limskog kanala.

Iako bi ružmarin mogao pomalo cvasti cijele godine, to se ne dešava, jer u onim krajevima gdje raste vlada periodična ljetna suša, pa zbog toga miruje. Čak od jake i dugotrajne suše ružmarin ljeti požuti i jedva pokazuje znakove života. Ako u kolovozu nakisne, ubrzo pozeleni, potjera grančice, pa već u drugoj polovici rujna procvati. U listopadu može pčelama dati dobru pašu.

Ružmarin je vrlo medonosna biljka. Peluda daje malo. Ako u jesen cvati, preko zime uglavnom miruje i sprema se za proljetnu cvatnju. Ukoliko kiša u jesen dođe kasno, kasni i cvatnja, pa zna pomalo trajati preko cijele zime. Kad je zimi na otocima hladno vrijeme, ružmarin procvati na početku ožujka, pa ako mu posluži lijepo vrijeme, može dati bolju pašu i veće prinose nego u jesen. Cvatnja ružmarina u proljeću potraje oko 40 dana. U izuzetno dobrim godinama može dati do 60 kg meda po košnici. Pašu najčešće ometaju vjetrovi koji su na moru u to doba redoviti. Zato ružmarin smatramo dobrom ali vrlo nesigurnom pašom. Rijetko kad zamedi svagdje i jednako. Nekad je dobar na otoku Visu a loš na Hvaru. Jednom je odlično medio na Šolti, a na Hvaru i Visu ništa.

Različito medi i na manjim udaljenostima. Jedanput bolje medi na sunčanoj strani otoka, a drugi put na sjevernoj. Tako na udaljenosti od jednog do dva kilometra mogu biti vrlo znatne razlike. Odakle to dolazi? Ružmarin je zimzelena biljka i medi pri temperaturi nižoj od temperature pri kojoj mede druge biljke. Tako je poznato medenje ružmarina i onda kad padne noćna ternperatura ispod 0°C, a dnevna iznosi 14°C. To je najniža temperatura pri kojoj pčele lete. Nektar izmami pčele iz košnica, pa ako samo malo zahladi, ukoče se i propadnu.

Zato ružmarinova paša može biti zimi i štetna za pčele. Pčele unosom s ružmarina mogu, doduše, da cijele zime podržavaju leglo, a opet da slabije dočekaju proljeće nego one koje zimu provedu pod snijegom.

Med je od ružmarina svijetao, proziran i bistar, kao ulje. Bez mirisa je, ugodnog i blagog okusa. Vrlo brzo se kristalizira u fine sitne kristale. U čvrstom stanju je potpuno bijel. Ide u red finih vrsta meda.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.