Respiratorne bolesti goveda

2761

Respiratorne bolesti goveda su bolesti koje nastaju međusobnim djelovanjem više različitih čimbenika među koje spadaju predispozicija životinje, okolišni čimbenici i različiti mikroorganizmi.

Najčešće okolišni čimbenici (stres, transport, odbiće, promjena hrane loše higijenske prilike i drugi) smanjuju otpornost organizma. Virusne infekcije oštećuju dišne prohode i stvaraju preduvjet za bakterijske infekcije.

Enzootska pneumonija teladi

Bolest je uzrokovana primarno virusima a sekundarno bakterijama uz prisutnost pogodovnih čimbenika koji smanjuju otpornost organizma kao što su transport, odbiće, promjena hrane i slično. Bolesti pogoduju loši uvjeti držanja, prenapučenost i slaba ventilacija.

Transportna groznica

Bolest ima multikauzalnu etiologiju a najvažniji uzročnici su Mannheimia haemolyticai rijeđe, Pasteurella multocida ili Histophilus somni. Bolest je karakteristična za tovilišta koja se popunjavaju životinjama različitog porijekla, dobi, hranidbenog i zdravstvenog statusa. Obično se javlja kod životinja 7-10 dana nakon dopreme u tovilište. Pobol može iznositi i do 35%. Bolest nastaje pod djelovanjem stresnih čimbenika uz ili bez virusne komponente, kada se bakterije koje su inače prisutne u dišnom sustavu počnu namnažati i koloniziraju dišne prohode te uzrokuju bronhopneumoniju. Dugotrajan transport oslabljuje otpornost i iscrpljuje životinje te pogoduje nastanku bolesti.

Enzootska bronhopneumonija goveda

Akutna, kontagiozna, uvjetna zarazna bolest goveda od koje oboljeva pretežno junad u tovu i telad. Bolest ima multikauzalnu etiologiju a očituje se respiratornim simptomima.

Uzročnici

Bolest nastaje djelovanjem više uzročnika od kojih su najznačajni virusi Myxovirus parainfluenze 3, Adenovirusi i goveđi respiratorni sincicijski virus. Uz viruse u nastanku bolesti sudjeluju bakterije (slika 1) Pasteurela multocida i M. haemolitica te Mikoplazme.

Osim prisutnosti bakterija i virusa nastanku bolesti pogoduje stres. Izvori infekcije su latentno inficirane životinje, kliconoše, druge životinje i čovjek. Infekcija se širi aerogeno a u stado se najčešće unosi novopridošlim životinjama. Uzročnici ulaze u organizam preko sluznice dišnog sustava.

Na infekciju su najprimljivije mlađe životinje, prvenstveno junad u tovu i telad nakon odbića. Vezano za pogodovne čimbenike u nastanku bolesti, pojava bolesti očituje sezonski karakter pa se javlja najčešće od jeseni do ranog proljeća kada su nepovoljnije atmosferske prilike. Pogoduju svi čimbenici koji smanjuju opću otpornost (oborine, hladnoća, loše higijenske prilike) i lokalnu otpornost. Bolest je česta kod zatvorenog držanja na rešetkastom podu, u stajama s lošom ventilacijom i velikom količinom amonijaka, te kod hranidbe presitnim koncentratom.

Od stresnih čimbenika najvažniji su odbiće, transport, zatim formiranje novih uzgoja, mješanje teladi i junadi uz različitih uzgoja bez poštivanja načela sve van –sve unutra.

Klinička slika

Inkubacija traje 2-14 dana. Bolest postepeno zahvaća sve veći broj životinja. Bolest se očituje kašljem, groznicom, anoreksijom, dispnejom a prisutan je i iscjedak iz nosa. Sekundarne bakterijske infekcije otežavaju kliničku sliku pa kašalj postaje bolan, disanje je ubrzano i otežano i životinje dišu s otvorenim ustima i stoje s raširenim nogama. Na području pluća se čuju hropci. Do uginuća može doći već za par dana. U perakutnom obliku mogu se javiti i edemi u području vrata.

Uzročnici respiratornih bolesti

Virusi

Virus Parainfluence 3

Virus parainfluence-3 uzrokuje česte infekcije kod goveda. Pogoduje razvoju sekundarnih bakterijskih infekcija. Uzrokuje kašalj i iscjedak iz nosa ali kliničku sliku često pogoršavaju sekundarne bakterijske infekcije.

Goveđi herpesvirus 1 (BHV 1)

Goveđi herpesvirus kod goveda uzrokuje zarazni rinotraheitis goveda i zarazni pustularni vulvovaginitis. Infekcija se može očitovati pobačajem, mastitisom i encefalomijelitisom. Infekcije goveđim herpesvirusom 1 proširene su u cijelome svijetu. Inkubacija traje 2-6 dana. Od kliničkih simptoma prisutni su povišena temperatura, kašalj, anoresija, slinjenje, iscjedak iz nosa i dispneja. Mogu se razviti još i konjuktivitis i lezije na sluznici nosa. Kod teladi uzrokuje puno teže simptome.

Goveđi respiratorni sincicijski virus

Osim goveda, može inficirati i ovce i koze. Infekcija je najčešća kod tovne junadi i mliječnih krava. Uzročnik je čest kod krava i predisponira dišni sustav na bakterijske infekcije. Uzrokuje difuznu intersticijsku pneumoniju.

Uzročnik virusnog proljeva goveda

Uzrokuje imunosupresiju što omogućuje nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija

Bakterije

Mannheimia haemolytica

Najčešće izolirana bakterija kod goveda s respiratornim bolestima. Iako je normalno prisutna u gornjim dišnim prohodima, uslijed pada otpornosti kolonizira pluća. Oslobađa egzotoksin leukotoksin koji uzrokuje nekrozu, trombozu i eksudaciju.

Pasteurela multocida

Nešto je rijeđe izolirana kod bolesnih goveda. Smatra se da uzrokuje slabljenje lokalne otpornosti dišnog sustava i povećava primljivost na infekcije. Bakterijske infekcije pogoršavaju kliničke simptome i otežavaju stanje uzrokovano virusima. Od kliničkih simptoma prisutni su kašalj, iscjedak iz nosa je sluzavo gnojan, može se razviti i pleuritis a disanje je izrazito otežano.

Mikoplazme

Mycoplasma bovis je značajan uzročnik infekcije kod goveda koji osim pneumonije uzrokuje i mastitis te artritis. Može uzrokovati i meningitis, keratokonjuktivitis, otitis, vaginitis i druge infekcije. U stado se unese najčešće asimptomatskim kliconošama koji mogu godinama izlučivati uzročnika bez kliničkih znakova bolesti. Između životinja se širi aerosolom. Prelazi izravnim kontaktom i neizravno preko pojilica, hranilica i druge opreme.

Klamidije

Osim pneumonije uzrokuju i brojne druge infekcije kod goveda. Uzročnik je Chlamidophyla psittaci.

Dijagnoza

Bolest se dijagnosticira izdvajanjem virusa i dokazom bakterijskih uzročnika. Za pretragu se uzima bris nosa. Osim dokaza uzročnika postoje i imunitetske metode za koje se uzimaju uzorci krvi.

Prevencija i liječenje

S obzirom na etiologiju, liječenje usmjeravamo na sekundarne bakterijske infekcije primjenom antimikrobnih lijekova širokog spektra djelovanja ili odabirom na temelju antibiograma.

Za prevenciju je značajno održavanje dobrih zoohigijenskih uvjeta, poštivanje principa sve van i sve unutra prilikom formiranja uzgoja i izdvajanje bolesnih životinja

Preporučljiva je vakcinacija krava protiv specifičnih bakterijskih i virusnih uzročnika 3- 4 tjedna prije teljenja čime se postiže bolja kvaliteta kolostralnih protutjela.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.