Gnojidba vinograda poslije berbe

3369

Uzgoj vinove loze zahtjeva redovitu gnojidbu kojom vinovoj lozi nadoknađujemo hranjiva iznesena prinosom odnosno berbom grožđa, a isto tako stvaraju se zalihe svih onih hranjiva koja nedostaju u tlu kako bi se osigurali redoviti prinosi dobre kakvoće.

Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti u jesen nakon berbe iz razloga što se u jesen vinograd dublje obrađuje i hranjiva iz mineralnih gnojiva dospijevaju dublje u tlo. Tijekom jeseni i zime ta se hranjiva otapaju kroz čitavi obrađeni sloj tla i na taj način bliža su korijenu vinove loze.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze primjenjuju se NPK gnojiva koja imaju malo dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija, kao što je sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 koje je i posebno namijenjeno osnovnoj gnojidbi vinove loze jer sadrži sumpor koji povećava nakupljanje suhe tvari u bobicama grožđa što se povoljno odražava na kvalitetu budućih vina.

Također, korijen tijekom zime ne miruje već raste, uzima hranjiva iz tla i stvaraju se zalihe i u korijenu i u starim nadzemnim dijelovima trsa, a u proljeće kada krene vegetacija ta se rezervna hranjiva, prikupljena u razdoblju od jeseni do proljeća, troše za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici.

Kada bi ishrana odnosno gnojidba vinove loze započela tek u proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobica i teži-nu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze primjenjuju se NPK gnojiva koja imaju malo dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija, kao što je sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 koje je i posebno namijenjeno osnovnoj gnojidbi vinove loze jer sadrži sumpor koji povećava nakupljanje suhe tvari u bobicama grožđa što se povoljno odražava na kvalitetu budućih vina. Za gnojidbu se mogu primijeniti i formulacije NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili PK gnojivo bez dušika 20-30.

Potrebnu količinu biljnih hranjiva za gnojidbu rodnih vinograda najpouzdanije je odrediti na osnovu kemijske anali-ze tla i godišnje potrebe vinove loze za hranjivima. Za umjereno dobar prinos od 10 tona grožđa po hektaru, potrebno je u tlo unijeti oko 100-120 kg/ha dušika (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalija (K2O).

Orijentaciono možemo reći da se za vinograde u punoj rodnosti primjenjuje oko 700 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 ili 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30. Mlade vinograde u drugoj godini u jesen ne treba gnojiti jer se fosfor i kalij koriste iz meliorativne gnojidbe, samo se u proljeće tijekom vegetacije obave dušične pri-hrane putem tla, naročito onih trsova koji su zaostali u porastu.

U trećoj godini kada vinograd donosi prvi rod počinje se s redovitom gnojidbom, s tim da su to manji prinosi pa se koriste i manje količine gnojiva, znači primjenjuje se oko 370 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30.

Odnos hranjiva u ovim gnojivima odgovara potrebama vinove loze za gnojidbom i tim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a male količine dušika koje se unose vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Ako je vinograd zatravljen gnojidba se obavlja rasipanjem po cijeloj površini, a ako se tlo obrađuje gnojivo se ra-sipa ili po cijeloj površini ili u trake po redovima jer se tu nalazi najviše žila sisalica kojima trs uzima hranjiva ili se gnojivo dodaje pojedinačno oko svakog trsa. Nakon rasipanja gnojivo je potrebno unijeti u tlo ili ručno motikom ili je još bolje ako se raspolaže podrivačem iza kojeg je smješten deponator gnojiva, tako da učinak gnojidbe bude što veći. Još jedan način unošenja gnojiva u dublje slojeve tla je taj da se između redova po sredini plugom ili štihačom otvara jarak ili brazda na dubinu 50 cm u koju se položi mineralno i organsko gnojivo.

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima, treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha ili se mo-že primijeniti neko drugo organsko gnojivo. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, na rad mik-roorganizama, vodozračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.

Ukoliko se ne obavi ova osnovna gnojidba u jesen, treba ju obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvole, ali svakako ju treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.

Ovakav način gnojidbe odnosno redovito unošenje NPK gnojiva i organskih gnojiva u tlo zahtjeva svaka ozbiljna vinogradarska proizvodnja kako bi se osigurala stabilnost proizvodnje sa zadovoljavajućom kvalitetom prinosa.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.