Značajke i povijest sorte traminac

1703

Odrediti točno nastanak vinove loze iz porodice traminac nije baš najjednostavnije uslijed vrlo nestabilnog genoma.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Vjeruje se da potječe iz sjeverne Italije u tirolskom Alpama, blizu sela Tramin u Alto Adige, gdje je prvi varijetet ove sorte rastao širom ovog mjesta. Imao je list i bobice zelene boje veoma nalik na savagnin blanc s kojom se zbog svog nastanka često dovodi u vezu. Prvi zapisi o njemu datiraju iz 1000. godine odakle se proširio preko Rajne do Elzasa. Trminac, kao i pinot noir, sklon je mutacijama. Jedna od tih mutiranih loza, još prije nekoliko stoljeća, dala je grozdove tamno roze-braon boje sa pjegavim bobicama. Ova mutacija je dovela do pojave sorte crveni traminac ili savagnin rose.

Populacija traminac sadrži više varijacija i klonova. Danas su kod nas najpoznatiji klonovi selekcionirani u Njemačkoj i to: Traminer roter (Traminac crveni) i Gevurztraminer (Traminac mirisni). Ovi klonovi se u Francuskoj nazivaju Traminer musqué, Traminer parfume odosno Traminer aromatique; u Njemačkoj roter Traminer; odnosno gewiirztraminer u Italiji Traminer rose, Traminer rosso i tramener aromatic. Krajem XIX stoljeća, Alzašani su počeli ovo vino zovu gewiirztraminer iako je tek 1973. godine ovo ime službeno odobreno. Riječ gewtirz na njemačkom znači “začinjen” ali, s obzirom na brojne sinonime, točniji prijevod bio bi “mirisni” (parfemski). Gewürztraminer je sigurno, doživio najveći uspjeh u Alzasu ali čak i tamo, mnogi proizvođači mu daju manju važnost u odnosu na neke komercijalnije sorte tako da se ne dobiva uvijek očekivanu kvalitetu.

Gevurztraminer je jedan od najkarakterističnijih vinskih varijeteta koga čak i laik može lako prepoznati po njegovom snažnom, aromatičnom mirisu. Najviše na razvoju ovih klonova su postigli Francuzi i Nijemci, dok je ime ostalo njemačkog podrijetla. Zasadi traminca ima i diljem istočne Europe, ali se vina nisu pokazala baš pretjerano uspješno. Međutim, u Iloku u Hrvatskoj postignuti su zavidni rezultati sa kvalitetom grožđa i vina dobivenog od ovih klonova traminac.

U Europi, pored Francuske, Italije i Njemačke, ova loza se uzgaja još i u Španjolskoj, Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Češkoj i Slovačkoj. Većih zasada ima još i na Novom Zelandu i Čileu. Iako se loza Gevurztraminer-a cijeni zbog vina koja daje, u isto vrijeme predstavlja veliki vinogradarski izazov. Naime, pupi rano u proljeće i zato je podložnija izmrzavanja dok je kasnije u svom vegetativnom periodu osjetljiva na brojne infekcije. S obzirom da ima generalno slab prinos, lako se upada u zamku gušće sadnje čime se dobivaju slabija i lakša vina.

Dobro je to što grožđe može sadržavati velike količine šećera i zbog toga moguće je postići visoke koncetracije alkohola u suhim vinima. S druge strane, niska kiselost i visok pH su problemi kod Gevurztraminer-a. Zbog svih tih osobina od presudne je važnosti kontinuirano praćenje sazrijevanja kao i precizno određivanje vremena berbe. Rano branje zadržava kiselinu ali bez kasnije berbe neće doći do razvijanja karakterističnih varijetetskih osobina. U toplim regijama, praktično je nemoguće dobiti dobre rezultate.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.