Kisela trulež grožđa

3024

Osim sive plijesni, na bobama grožđa u jesen, mogu se naći i druge gljivice. Tako je poznato da se na bobama poslije tuče naseljava Penicillium glaucum.

kisela-trulez

Katkada trulež može izazvati i Monilinia fructigena. Osim spomenutih, na oštećenim bobama, nalaze se i druge gljive: Alternaria alternata, Alternaria geophyla, Trichotecium roseum, Rhizopus nigricans, Epicoccum purpurascens i druge. Njihovo prisustvo je svakao od manje važnosti u odnosu na Botrytis cinerea. Međutim, nakon uvođenja dikarboksimida, u pojedinim godinama dolazilo je do truleži boba, bez pojave sporonosnih organa karakterističnih za sivu plijesan.

U početku se to pogrešno tumačilo prisutnošću dikarboksimida na pokožici boba, koji onemogućavaju sporulaciju. Pomnim praćenjem tijeka bolesti, moglo se zaključiti da se ne radi o sivoj plijesni, već da takvu trulež uzrokuju drugi mikroorganizmi. Ova bolest poznata je u literaturi pod nazivim “kisela trulež” (pouriture acide, essigfaule, sauerfaule, marciume acido). U početnim fazama bolesti, boja boba nije tipična i teško se razlikuje od one koju uzrokuje B. cinerea.

Često, kao i kod sive plijesni, dolazi do promjene boje u okolini peteljke. Promjena boje postupno zahvaća ostali dio bobe. Mjesto na kojem dolazi do prvih znakova bolesti, povezuje se s mikrooštećenjima u zoni peteljke ili oštećenja pokožice od bilo kojeg uzroka. Često smo ovu bolest nalazili na bobama oštećenim od pepelnice. Na bobama koje su oštećene od tuče, poslije promjene boje boba, također se pojavljivala ova bolest. Ova pojava je česta kod onih sorata koje imaju kompaktan grozd. Kod povećanja volumena boba, dolazi do potiskivanja bobe, zbog čega bobe bivaju međusobno stisnute, zdrobljene i odvajaju se od peteljke. Zaraza se može ostvariti kod sorata s tankom pokožicom na bobama, a koje počinju naglo povećavati volumen nakon obilnijih kiša, pa makar grozdovi bili rahli.

Zaraza se širi od boba sa simptomima, na zdrave bobe koje ih dodiruju. Bobe bijelih ili crnih sorata, poprimaju kestenjastu boju raznih nijansa, zadržavajući u početku zaraze turgor. Postupno pokožica postaje sve tanja. Pokožica postaje propusna, pa bobe gube tekućinu, koja se cijedi po grozdu na okolne bobe. Na koncu, pokožica postaje tako tanka i mekana, da puca pod teretom soka. U takvim slučajevima, pokožica ostaje gotovo prazna, vlažna zadržavajući kestenjastu boju s jednom većom perforacijom na donjoj strani bobe. U ovom stadiju relativno je lako prepoznati bolest. Bobe su vlažne, ljepljive i glancaste zbog soka koji se cijedi po grozdu. Iz nekih boba se razlio skok, a pokožica je puknuta. Oštećene bobe, kao i sok u njima, imaju oštar i prodoran miris po octu. Miris se osjeća oko čokota koji nosi zaražene grozdove.

Karakteristični sporonosni organi za sivu plijesan se ne pojavljuju. Kisela trulež usporava, a katkada potpuno onemogučava rast micelija i stvaranje spora gljive Botrytis cinerea. Oko grozdova su uvjek prisutne vinske mušice koje su determinirane kao vrsta Drosophyla fasciata. U unutrašnjosti ispražnjelih boba, može se primjetiti mlječna supstanca koja potječe od kolonija mikroorganizama. Osjetljivost na kiselu trulež počinje poslije promjene boje boba, a najčešće kada bobe sadrže preko 12% šećera. Bobe postaju sve osjetljivije, čim su zrelije. Za razliku od gljivice B.cinerea, koja može napasti i zelene bobe, ova se bolest nikada ne javlja na zelenim bobama.

Iz boba sa simptomima, izolirani su kvasaci (Kloeckera apiculata, Saccharomycopsis vini, Torulopsis stelata) te nekoliko Acetobakter vrsta. Eksperimentalno je dokazano da umjetnim infekcijama s kvascima (Kloeckera apiculata) i drugim rijeđe zastupljenima mogu vjerno reproducirati bolest. To je isto dokazano za 6 Acetobacter vrsta. U prirodi, vrlo vjerovatno ovu bolest uzrokuju zajedno bakterije i kvasci, jer su iz zaraženih boba i izolirani u smjesi. Prisutnost vinskih mušica u svim fazama razvoja kisele truleži upućuje da insekt ima utjecaj na pojavu širenja bolesti. Ona je vektor kvasaca i bakterija. Konstatirano je da vinska mušica ima ulogu u pojavi i širenju bolesti. Iz probavnog trakta i ostacima fekalija Drosophyla vrsta izolirano je 17 vrsta kvasaca.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.