Obnavljanje vinove loze poslije kasnih mrazeva

49

Radi utvrđivanja stupnja povreda provjerava se stanje pupoIjaka, izdanaka i lastara. Pri uzdužnom presjeku pupoljka zdravi pupoljci imaju zelenu boju, a izmrzli pupoljci mrku ili crnu boju.

Da se to toĉno utvrdi potrebno je odsjeći izdanke i metnuti ih u vodu i držati neko vrijeme u sobi. Zdravi pupoljci će poslije nekoliko dana poĉeti tjerati, a oštećeni neće.

Crna boja tkiva koja se pokazuje na vrhu izdanka, znak je da je oštećen mrazom. Zdravi drveni dio ima bijelu boju sa žutom nijansom, dok mrka boja pokazuje povrede. Stanje ĉokota poslije prezimljavanja najbolje se pokazuje u proljeće, poslije otvaranja pupoljaka i kretanja lastara.

Stupanj povreda ĉokota vinove loze može biti razliĉit. U nekim sluĉajevima ugine samo centralni pupoljak, dok zamjena ostane živa. Rodnost može biti saĉuvana u pupoljku zamjene. Prilikom orezivanja loznih ĉokota, koji nisu bili zaštićeni od zimskih temperatura, ostavlja se više lastara i primenjuje duga rezidba da bi se dobila veća rodnost. Na ĉokotima koji su bili zaštićeni od zime ostavljaju se sva okca, a kod zalijevanja uklanjaju neplodni izdanci.

Kada su oštećeni centralni pupoljci zamjene, ali su ostali netaknuti mnogogodišnji dijelovi, najbolje je ĉokot ne orezivati dok pupoljci ne krenu. Poslije pojave zelenih izdanaka vrši se zalamanje, ostavljajući izdanke sa cvastima i izdanke koji su potrebni za dalje formiranje loze.

Ako su potpuno oštećeni izdanci i djelomiĉno izmrzli dijelovi ĉokota, onda se izdanci potpuno ukianjaju rezidbom, a sa ĉokota se odsjecaju oštećeni dijelovi.

Kod jakih mrazeva i odsustva snježnog pokrivača mogu biti djelomično oštećene i žile. U ovom sluĉaju sprovodi se rezidba na „crnu glavu”. Ĉokot se otkopava na 20—25 cm i na podzemnom stablu, na mjestu bivšeg koljenca, prave ubodi ili zasjeci na zdravom mjestu drveta.

Nadzemni dio u ovom sluĉaju se potpuno uklanja. Iz spavlajućih pupoljaka pojavljuju se izdanci od kojih se formira novi ĉokot, a od izraslih izdanaka ostavlja se 4—6 najboljih, koji se pinciraju na visini 1 m i sa razvijenim zapercima uspešno se formira ĉokot.

U sluĉaju izmrzavanja ĉokota u toku jeseni prije zagrtanja vinograda, kod proljetnog orezivanja rodne lastare treba orezati na 2—3 okca. Rodnost će biti mala, ali do jeseni može se u potpunosti formirati oblik ĉokota na raĉun jako razvijenih izdanaka.

Ako su vrhovi zelenih izdanaka oštećeni jesenskim mrazevima Rizamat Musamuhamedov, na primjer, reže takve izdanke na 2—3 pupoljka. Na izbilim lastarima javljaju se zaperci, koji se rano pinciraju da bi dali rod.

U vezi povreda ĉokota od mraza neki vinogradari smatraju da se ne treba mnogo „udvarati” vinogradu, pošto te godine roda neće niti biti. Ali ako se tako radi, ĉokoti vinove loze ne samo što neće dati roda te godine, nego će rodnost biti umanjena još 2—3 naredne godine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.