Mongolska borovnica

1706

Mongolska borovnica kao najpoznatija vrsta nastala je križanjem mongolskih i prerijskih sorti pa su se tako dobili dobri kultivari, čiji se preci i smatraju domicilnom biljkom koju su uvelike koristili Indijanci.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Ponajprije za prehranu i pripremu čajeva od njenih listova odnosno korijena unutarnje kore kao i bobica. Šulog kaže, kako je riječ o listopadnom grmu odnosno manjem drvetu visine do 4 metra sa crvenim pa čak i crnim plodovima (bobicama) koje sliče borovnicama. Često su presvučene sa svojevrsnom voštanom prevlakom, veličine su do 15 milimetara a rastu u grupama od po 12 komada.

Plodovi se beru kada dostignu dvije trećine zrelosti, a dozrijevaju tijekom lipnja odnosno u prvoj polovici srpnja. Karakterističnih su bijelih cvjetova koji su na proljeće primamljiva ispaša pčelama. Za razvoj zrelog ploda mongolske borovnice treba oko 100 dana bez mraza, pa je utoliko pogodna i za uzgoj na našim prostorima.

Manje je zahtjevna od uzgoja obične borovnice kojoj je po plodovima slična, a dobro je što klimatski nije osjetljiva kao i obična borovnica pa se može uzgajati na različitim vrstama tla. Najbolje rezultate daje na pH vrijednostima tla od 5,5 do 7,0 (nešto su lošiji učnici na teškim i slabo propusnim tlima). Podizanje nasada mongolske borovnice treba obavljati u redu od 0,6 do jednog metra, dok razmak između redova ovisi o načinu berbe, a kreće se od 3 do 4 metra za ručno branje i oko 6 metara za strojno.

Mongolska borovnica ima zaobljeni grmoliki oblik i vrlo je varijabilna vrsta, jer može stvoriti grm ili drvce od 30 cm do 6 m visine. Plodovi – okrugli , obično tamno plavi ili ljubičasto-crni – prosječne težine od 0,5-0,7 g, promjera od 10-15 mm (18 mm). Dozrijeva od sredine do kraja lipnja, a plodovi mogu ostati na grmu do zime. Plodovi su vrlo sočni, slatki i ukusni. Karakterizira ih visok sadržaj fenola, flavanoida, anticijanina, minerala i vitaminima iz skupine A, B, C i E.

Mongolske borovnice su bogatije mineralima i imaju bolja nutritivna svojstva nego daleko poznata američka borovnica. Na primjer 100 g smrznutih mongolskih borovnica ima približno 7 puta više kalcija i željeza od američke borovnice, a čak 4 puta više kalija i proteina. Zahtjevi za uzgoj Biljke toleriraju širok raspon pH (pH). / optimalno 6-7,5 pH/, te različite strukture tla, stoga je izdržljiva i trajna, jer se na plantažama očekuje rast i nakon 30 godina. Biljke počinju roditi nakon sadnje nakon 3-4 godine, a punu rodnost navrše nakon 6-8 godina i tada se očekuje prinos od 8-10 t/hektar ili 7,5 kg bobica/ biljka.

Biljke su samooplodne, plodovi dozrijevaju u grozdovima 45-60 dana od cvjetanja , odnosno krajem lipnja, početkom srpnja-prije ribiza i borovnica. Bolje uspijevaju u djelomičnom hladu ili punoj sjeni, što omogućuje veću vlažnost tla. Mongolska borovnica otporna je na mraz – izbojci i cvjetni pupovi tijekom mirovanja mogu izdržati do -50 ° C – ali cvjetovi ipak mogu biti oštećeni kasnim proljetnim mrazem. Biljke traže vrlo kratko razdoblje apsolutnog odmora – 400-600 sati i to samo na 0-7°C.

Na njima nije zabilježen nikakav napad bolesti ili napad štetnika. Plantažni uzgoj koji koriste kanadski proizvođači i sugerira struka, preporučuje razmak sadnje 1m x 4,5 m, 1m x 4,75 m, 1m x 6,2m, 1.25 x 4,5 m ili 1,25 m x 4,75 m – dakle od 2200 – 1760 kom/ha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.