Zanimljivosti o lješnjaku i lijesci

517

Obična lijeska (Corylus avellana) raste na području Male Azije, južne Europe, Sjeverne Amerike, uz obale Crnog i Sredozemnog mora te Tihog oceana. Može doživjeti starost od stotinjak godina.

Grmolika je biljka visine tri do osam metara, ali može narasti i kao stablo visine do 15 metara. Ima glatku koru te velike, dvostruko pilaste i s donje strane dlakave listove. Cvijet se stvara u rano proljeće prije samog listanja. Muški cvjetovi su žute boje, dužine od 5 do 12 cm, dok su ženski cvjetovi mali i velikim dijelom skriveni u pupoljku, s kratkim svijetlo crvenim laticama (1 do 3 mm).

Plod je lješnjak (oraščić), koji sazrijeva u malim grozdovima po pet komada. Prema keltskom kalendaru rođeni od 5. kolovoza do 1. rujna, u znaku lijeske, pametni su ljudi. Imaju izoštren um pa su dobri u zapažanju i pisanju. Odlični su planeri i organizatori i najmanjih detalja. Umjetničkih su sklonosti, uvijek naprave nešto lijepo, ali i praktično. Ponekad mogu biti paranoični, a zna im nedostajati i samopoštovanja. Često se prikazuju kao rezervirane i hladne osobe, dok su u vezama iskreni i brižni.

Prema keltskom vjerovanju, tko je posjekao lijesku bio bi kažnjen smrću. Oni koji su jeli njen plod, lješnjak, postizali su magične sposobnosti i stjecali mudrost. Po vjerovanju Iraca, u lijesci se skrivala vila koja je voljela poeziju.

Lijeska se kao drvo koristila u tokarstvu (za izradu štapova i držača za kišobrane, za izradu ograda, pokućstva, obruča na kacama i bačvama, raznih držalica za oruđe, za izradu čačkalica, podova i sl.

Obično, kad se spomene plod lijeske, lješnjak, ljudi pomisle na ukusnu čokoladu s lješnjacima ili slasticu (tortu, kolač, kremu) čiji je obvezni dodatak lješnjak. Lješnjak je i biološki visoko vrijedna namirnica jer sadrži 50 do 80 posto ulja. Osim što se koristi u prehrani, koristi se i u farmaceutskoj industriji, ali i u narodnoj medicini, u liječenju anemije, krvnog tlaka, kašlja, bolesti bubrega, crijeva, a kao prirodni antioksidans u liječenju karcinoma.

Kao vrlo otporna vrsta na štetnike, vrlo je ekonomična za uzgoj, a ekološki prihvatljiva. Pošto se u cijelom svijetu osjeća nedostatak ovog ukusnog orašastog voća, sadnja lijeski je sve unosniji posao.

U kontinentalnom dijelu naše zemlje u posljednjih nekoliko godina su povećane površine intenzivnih nasada lijeske. Najzastupljenija je naša autohtona sorta Istarski duguljasti, ali i sorte Rimski i Haleški. Sorte koje se uzgajaju kod nas porijeklom su od vrsta Corylus avellana i Corylus maxima M. Najveći proizvođači lješnjaka u svijetu su Turska sa 71 posto, Italija 13 posto, države Oregon i Washington s 5 posto, Španjolska s 3 posto..

Lijeska se nalazi u sustavu poticaja podizanja trajnih nasada i Vlade RH. I stoga što naša zemlja proizvodnjom lješnjaka podmiruje tek 5 posto svojih potreba. Za uzgoj lješnjaka potrebno je vrlo malo uloženog vremena, 15 do 20 dana godišnje na jedan ha. Berba se vrši unutar četiri tjedna od tamnjenja omotača pa do ispadanja lješnjaka na tlo.

Za vrijeme II. svjetskog rata u Italiji, kada je kakao bio velika rijetkost, lješnjaci su se upotrebljavali za proizvodnju danas veoma poznate Nutelle. Proizvodila ju je tvrtka Ferrero. Lješnjaci su bogati bjelančevinama i nezasićenim masnoćama, značajan su izvor vitamina B6 i tiamina, ali sadrže i 17 posto ugljikohidrata od čega najviše celuloze.

I neka mjesta u Hrvatskoj dobila su imena po lijesci i lješnjaku: Kordunski Ljeskovac, Plitivčki Ljeskovac, Hrvatski Leskovac, Leskova Draga, Lešće, Lešnica, poučna staza Leska (Gorski kotar) i sl.

Crvenolisna ili medvjeđa lijeska svojom ljepotom ukrašavaju brojne drvorede i parkove naših gradova, dok je obična lijeska dosta korištena za sadnju „poljoprivrednih živica“.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.