Mušmula

82

Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima. Osim kao listopadna voćka postoji i zimzelena.

Odlikuje se otpornošću na sušu i hladnoću, pa je susrećemo i na većim nadmorskim visinama (800 m). Opori kremasti plodovi se beru u kasnu jesen.

Mušmula je nisko stablo ili grm visine od 2 – 5 m. Najbolje uspijeva u područjima sa umjerenom klimom, na dubljim propusnim i plodnim tlima. Odlikuje se velikom otpornošću na sušu i niske temperature do – 25 ºC. Može se uzgajati i na nadmorskim visinama i do 800 m. Najčešće u ponudi se nude jednogodišnje sadnice koje su dobivene cijepljenjem mušmule na sjemenjake mušmule, divlje kruške ili oskoruše, te vegetativne podloge dunje MA. Stablo se oblikuje na visini od 80 cm.

Prve plodove mušmule možemo očekivati već nakon 3 – 4 godine nakon sadnje. Pored listopadnih mušmula u ponudi se nalaze i zimzelene mušmule. Te vazdazelene mušmule imaju velike eliptične listove koji su zeleni tijekom čitave zime uz redovito obnavljanje listova. Za razliku od listopadnih mušmula, zimzelene imaju nešto sitnije plodove i manje su rodnosti (više služe kao ukras u vrtu) i za tu namjenu se većinom i traže. Općenito uzevši mušmula je voćka koja je otporna na bolesti i štetnike.

Dakle, uz redovitu obradu tla, gnojidbu i rezidbu, mušmula će dati prosječne prirode svake godine. Plodovi mušmule su kremastosmeđe boje, koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva. Čak i tada su opori i tvrdi. Jedu se nešto kasnije kad omekšaju, kada meso ploda postane sočno i kiselkastog okusa. Plodovi se mogu i preraditi u marmelade i rakiju.

Sve sorte mušmule su samooplodne, kojih ima nekolicina kod nas, a razlikuju se po veličini ploda (krupnog i sitnog ploda). Od sorti koje se najčešće nude kod nas je Domaća krupnoplodna mušmula, Kraljevska mušmula, Krupna nizozemska.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.