Fenološke faze jabuke i kruške

54

Fenologija je znanstvena disciplina unutar biologije koja se bavi proučavanjem životnog ciklusa, tj. ciklusa rasta i razvoja biljaka i životinja potaknutih klimatskim i okolišnim čimbenicima.

U voćarstvu fenološke faze povezujemo s primjenom zaštitnih sredstava u cilju sprječavanja primarnih infekcija bolesti i početka razvoja štetnika. Opažanja i mjerenja fenoloških faza imaju dugu tradiciju, pa se u literaturi mogu pronaći podaci o opažanjima koja su izvršena prije 3000 godina u Kini.

Prva sustavna bilježenja fenofaza u novijoj povijesti započeo je N. N. Troitzki 1925. godine, proučavajući korelaciju između pojave i kontrole jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum L.) i fenološkog razvoja cvjetnih pupova. On je podijelio razvoj pupa u tri glavna stadija i 12 faza. Na temelju rada Troitzkog, J. Fleckinger je 1948. godine opisao fenološke razvojne faze jezgričavog voća. Glavne faze nazvao je velikim slovima od A do K, a pojedinačne faze diferencirao brojevima od 1 do 4. Ovo razvrstavanje upotrebljavalo se u znanosti i praksi sve do 1994. godine.

Radi jednoobraznosti i pojednostavljenja elektroničke obrade podataka dobivenih opa­žanjem fenofaza, razvijen je kodni sustav BBCH za sve monokotiledone i dikotiledone.

Službeno, BBCH je kratica za Biologische Bundesanstalt, Bundessortenamt und Chemische Industrie, dok se neslužbeno smatra da ova kratica predstavlja četiri agrokemijske komapnije (Bayer, BASF, Ciba-Geigy i Hoechst) koje su sponzorirale početni razvoj ovog sustava. Internacionalizaciji sustava pomoglo je i njegovo priznavanje od strane EPPO-a (Europske organizacije za zaštitu bilja), koja je 2006. g. primjenu ovog sustava učinila obveznim u svim službenim pokusima, povezanim sa zaštitom bilja.

S prvim fenološkim opažanjima u Hrvatskoj započeo je na Hvaru 1864. g. prirodoslovac Grgur Bučić, koji je još 1858. g. osnovao hvarsku meteorološku postaju. Smatra se da je Poljoprivredni institut u Zagrebu 1946. g. prvi započeo sa sustavnim i organiziranim fenološkim opažanjima. Ipak, prijelomnica za razvoj fenološke djelatnosti u Hrvatskoj je 1950. g., kada se počinje organizirati mreža fenoloških postaja u okviru hidrometeorološke službe. Od godine 1951. podaci se objavljuju u fenološkim godišnjacima kao redni brojevi dana od početka kalendarske godine.

Kodni sustav BBCH razlikuje 8 osnovnih razvojnih faza označenih brojevima (od 00 – dormantni pup, do 99 – plodovi spremni za berbu) za jezgričavo voće:
0 – klijanje / razvoj pupa
1 – razvoj lista
3 – rast izboja (mladica)
5 – pojava cvata
6 – cvatnja
7 – razvoj ploda
8 – zrioba ploda i sjemena
9 – starenje ploda, početak dormantnosti

U voćarstvu je još uvijek u širokoj primjeni bilježenje fenofaza prema Fleckingeru, gdje kod jabuke i kruške razlikujemo sljedeće fenofaze:
A – mirovanje vegetacije (zimski pup)
B – početak vegetacije (bubrenje pupova)
C – faza mišjih ušiju (otvaranje pupa)
D – pojava cvjetnih pupova
E – pojava crvenih glavica (ružičasti pup, faza balona)
F – početak i puna cvatnja
G – početak kraja cvatnje (propadanje središnjeg cvijeta)
H – kraj cvatnje
I – rast ploda (plodovi veličine 10 mm)
‘T-faza’ – plodovi veličine 20-25 mm (od ove faze računa se potreban broj dana do berbe)
J – plod veličine oraha

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.