Rezidba jabuke u periodu mirovanja

Kada su sva hranjiva uskladištena u deblu i korijenu, u periodu (prosinac – veljača) nema odbacivanja hranjiva i stvorenih ugljikohidrata.

Rezidbom reguliramo samo odnos jačine korijena i za tu jačinu korijena potreban broj pupova, odnosno grana. Jakom rezidbom smanjujemo broj pupova – potrošača, a time i povećavamo bujnost po ostavljenom pupu. Slabom rezidbom ostavljamo više pupova, dakle više potrošača, pa time i smanjujemo bujnost po pupu. Ukoliko je potrebno pojačati bujnost, snižavamo nešto visinu stabla prevođenjem na novi vrh i povratno prikraćujemo, uz naravno pojačanu gnojidbu.

Ukoliko je stablo prebujno, rezidba mora biti umjerenija, a gnojidba smanjena. Kako ovom rezidbom najviše utječemo na očuvanje uskladištenih hranjiva, ona je od velike važnosti nasade u redovnoj rodnosti, slabije bujne sorte, slabije dijelove nasada, slabo bujne voćnjake…

Ukoliko smo upoznati sa svime navedenim, možemo rezidbu u nasadu organizirati na način da maksimalno iskoristimo uskladištena hranjiva i energiju koju je voćka skupila u periodu nakon berbe do pada listova (ovisno o sorti, bujnosti nasadi, alternativnoj rodnosti, itd.). Na taj ćemo način svaku kategoriju orezati u njoj najpovoljnijem periodu tijekom zimskog mirovanja. Produžiti ćemo si period rezidbe, što također može biti od važnosti.

PRIMJER: U nekim ispitivanjima o ovisnosti termina rezidbe kod sorte GALA – od 75 dana pred padom lišća do 20 dana nakon kretanja vegetacije – uočeni su vrlo različiti rezultati. (Greene, D.W. (University of Massachusetts.); Sincuk, J.; Krupa, J.)

Rezidba nekoliko dana nakon početka kretanja pupova, rezultirala je najmanjom krupnoćom ploda. Rezidba u tijeku zimskog mirovanja imala je najveću krupnoću ploda.

Rezidba prije pada lišća u 2009./2010. izazvala je veću čvrstoću pulpe, veći sadržaj topive suhe tvari, veću titrabilnu kiselost i niži omjer topive suhe tvari / titrabilne kiselosti, u usporedbi s rezidbom tijekom mirovanja.

Među vremenima rezidbe tijekom mirovanja, rezidba 36 dana nakon pada lišća rezultirala je najnižim vrijednostima čvrstoće pulpe i topive suhe tvari.

Rezidba stabala koja su još imala lišće, uglavnom od 46 do 25 dana prije opadanja lišća pokazala je 6-dnevno kašnjenje u bubrenju pupova u sljedećoj godini od stabala orezanih tijekom mirovanja.

Iz navedenog primjera očito je kako vrijeme rezidbe može imati vrlo značajan utjecaj na kvalitetu i svojstva plodova jabuke.