Izbor uzgojnog oblika za trešnju

76

Izbor uzgojnog oblika za trešnju u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena. Rezidbom mladih voćaka trešnje oblikuje se uzgojni oblik, a kod voćaka u rodu održava se povoljna ravnoteža između rasta i rodnosti.

Za suvremenu proizvodnju trešnje najprihvatljiviji je prostorni oblik popravljena piramida, koju trešnja sama prirodno oblikuje, i vreteno. Popravljena piramida je kombinacija vretenaste piramide i vaze. Karakteristike ovog uzgojnog oblika jesu da osigurava čvrst kostur i dobro osvjetljenje krošnje. Deblo se formira na visinu od 80 do 90 cm. Provodnica završava uspravnom produljnicom. Na provodnici uzgaja se 4 do 8 postranih kosturnih grana koje su spiralno raspoređene i međusobno razmaknute po visini od 20 do 40 cm. Kada se postigla željena visina uzgoja provodnica se odstranjuje tako da voćka završava zadnjom postranom granom.

U prvoj godini formiranje popravljene piramide započinje skraćivanjem sadnice za 30 cm više od predviđene visine debla. Nakon toga odabiru se 2 do 3 primarne grane duljine 60 do 70 cm koje se razdvajaju pod kutem od 45°, dok se ostale grane ne diraju. Kad započne rast sve mladice ispod prve etaže se pinciraju na 10 do 15 cm dužine kako ne bi konkurirale provodnici. Suviše bujne mladice pri vrhu krošnje koje bi mogle postati konkurentne osnovnim granama svijaju se od polovice srpnja u luk.

U veljači druge godine uzgoja, prije početka kretanja vegetacije, obavlja se osnovna rezidba i oblikovanje etaža. Zatim se provodnica oreže na 40 cm od gornje osnovne grane. Konkurentne grane koje u prethodnoj godini nisu bile savijene ove sezone ih je potrebno odrezati do osnove. U vegetaciji do kraja lipnja potrebno je pincirati mladice u blizini vrha kako bi produljnice osnovnih grana što bolje rasle. Od izraslih mladica na etažama izabiremo najpovoljnije postrane grane dok se ostale odstranjuju do osnove.

U trećoj godini nastavlja se odabir osnovnih etažnih grana dok se na njima odabiru i formiraju sekundarne grane koje su bliže provodnici. Na kraju se provodnica skraćuje na visinu zadnje etaže i uzgojni oblik popravljene piramide je oblikovan. I tako izgleda izbor uzgojnog oblika za trešnju.

Nasad trešnje ne zahtijeva armaturu.

Etažna piramida i ostali piramidalni oblici

podloge: bujne (standardi) – divlja trešnja, rašeljka, F 12/1
– razmaci: 7 do 5 m × 6 do 5 m
– sklop: 238 do 400 stabala/ha

Vitko vreteno i solax

podloge: slabo bujne – Gisela, Edabriz, W 13, Ma × Ma
– razmaci: 4 × 2,5 m
– sklop: 1.000 stabala/ha

Slabo bujne podloge za trešnju su omogućile drugačiji uzgoj trešanja nego li dosad.

Kod trešanja se u intenzivnim nasadima koriste uzgojni oblici vitko vreteno i solax.

Kod ovih uzgojnih oblika se, više nego rezom koristi savijanje mladica koje smanjuje njihovu bujnost, a istovremeno utječe na bolju i bržu diferencijaciju cvjetnih pupova.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.