Kad se odlučilo na određenoj parceli podići nasad breskve, mora se najprije uzeti uzorak tla i u laboratoriju napraviti kemijska analiza.
Iz analize tla će se saznati sadržaj humusa, opskrbljenost tla mikro i makro elementima te reakcija tla. Za breskve je također vrlo važan podatak o sadržaju fiziološki aktivnog vapna u tlu koje može biti ograničavajući čimbenik u uzgoju. Naime, poznato je da vinogradarska breskva podnosi kao podloga samo do 5% fiziološki aktivnog vapna. Također je poželjno napraviti mehaničku analizu tla kako bi se znao poljski vodni kapacitet za vodu o kojemu ovise obroci navodnjavanja.
Prvi posao u pripremi tla za sadnju je ravnanje i planiranje terena čime će se omogućiti otjecanje oborinskih voda zimi i spriječiti stagniranje vode u mikrodepresijama. Nakon ravnanja i planiranja terena treba provesti duboko oranje na dubinu od 60 do 90 cm u ljetnim mjesecima. Takvo rahlo tlo ima golem kapacitet akumuliranja zimske vlage i konzerviranja te vlage za sušna ljeta. Nakon dubokog oranja slijedi podrivanje pa tanjuranje kako bi se tlo pripremilo za sadnju.
Breskvu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. Breskva je samooplodna voćna vrsta pa nema potrebe saditi drugu sortu zbog oprašivanja (osim kod nekih sorata kao I. H. Hale, koja je stranooplodna). Razmak sadnje u vrtnom voćnjaku, ovisno o podlozi, može biti 3 do 5 m.
Nakon što je tlo potanjurano, slijedi obilježavanje mjesta za sadnju. Uz marker koji označava mjesto sadnje iskopa se jama ili napravi brazda. Nakon toga, a prije same sadnje, potrebno je odstraniti sve oštećene dijelove korijena, a sitno korijenje se ne prikraćuje. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7 m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje koji je potrebno dobro ugaziti te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7-20-30 u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.
Preporučuje se održavati sustav tratine u međurednom prostoru. U voćnjacima u kojima nema mogućnosti navodnjavanja i nalaze se u obalnom području te mladim voćnjacima prije dolaska u puni rod tj. do 3. godine sustav tratine se ne preporučuje. Tijekom proljeća i ljeta tlo se održava bez korova. Breskva je iznimno osjetljiva na konkurentna svojstva korova, naročito ako nedostaje vode. Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje).